Sveta Barbara koju je ubio vlastiti otac povezuje Istočnu i Zapadnu Crkvu
Dne 4. prosinca obilježava se spomendan na velemučenicu Barbaru. Živjela je u 4. stoljeću u Maloj Aziji, a mučenički je postradala 306. godine. Njezin tragični život završio je u ranoj mladosti. Barbarin otac Dioskor bio je bogati carski službenik koji je želio svoju kćerku bogato udati. No djevojka se na neki način upoznala sa kršćanstvom i odlučila je ne udavati se. Ljutiti otac dao ju je zbog toga zatočiti u kulu i pokušao ipak nagovoriti da se pokori njegovim planovima. No mlada je Barbara odbila poslušati oca mnogobošca te je ustrajala u svojoj kršćanskoj vjeri. Razulareni otac zatim ju je dao mučiti na najmonstruoznije načine. Naime Barbari su odsjekli grudi te ju takvu potpuno nagu vodili po gradu. Na koncu joj je vlastiti otac odsjekao glavu. No nakon brutalnog ubojstva iznenada je udario grom i ubio oca ubojicu. Bog je proslavio svoju mučenicu Barbaru na najljepši način dozvolivši da njezina duša zastupa vjernike pred prijestoljem Presvete Trojice. Već od 4. stoljeća kršćani joj se mole da iz zagovara kod Boga a njezine svete moći i danas zbližavaju kršćane Istoka i Zapada. Dio relikvija sv. Barbare čuvaju se u talijanskom gradu Veneciji u rimokatoličkoj crkvi sv. Martina. Veoma je važno spomenuti kako je posebnim dopuštenjem Svete Stolice relikvijar iz Venecije na nekoliko tjedana ustupljen Pravoslavnoj crkvi u Grčkoj. Naime kult sv. Barbare iznimno je prisutan među Grcima i među istočnim kršćanima općenito. Manji dio moćiju sv. Barbare čuva i Ukrajinska pravoslavna crkva u katedrali sv. Vladimira u Kijevu. Na istoku je bio običaj da se na blagdan sv. Barbare u posudice sadi žito koje proklija i naraste do blagdana Rođenja Kristova. Ovaj istočni običaj koji slavi mučenike prve Crkve, a napose Barbaru, kasnije je preuzela i Zapadna crkva.
