ŽUPA USKRSNUĆA GOSPODNJEG – RADATOVIĆI

ŽUPA USKRSNUĆA GOSPODNJEG – RADATOVIĆI

Župa Radatovići spominje se i kao župa Svete Nedjelje u Žumberku već 1623. za vrijeme prvog marčanskog vladike Simeona Vratanje.
Župna crkva Uskrsnuća Gospodnjeg podignuta je na današnjem mjestu 1870. g. Duga je  18 m, a široka 9 m. U zvoniku visine 19 metara nalaze se tri zvona težine 635 kg, 365 kg i 174 kg. U crkvi se nalazi vrijedan ikonostas iz 1880. g., Evanđelje iz 1895.g., te kalež i petohljebnica iz 19. st. U crkvi se čuva i hrvatska trobojnica iz 1912. godine.
Župni dvor  se nalazi u blizini crkve i  površine je 110 m². Župa posjeduje pet jutara zemlje, u naravi: voćnjak, oranice, livade i šume.

Na području župe nalazi se devet kapela:

  1. Kapela Svih Svetih na groblju u Radatovićima ujedno je svećenička grobnica
  2. Kapela sv. Ivana Krstitelja u Liješću, u narodu nazivana sv. Jovan, potječe iz 18. stoljeća. Duga je 10.65 m, a široka 3.60 m. Kapela ima zvonik sa dva zvona. Uz kapelu se nalazi groblje.
  3. Kapelica Uspenija presvete Bogorodice u Dragoševcima, koja se u narodu naziva Divica Marija, podignuta je u 18. stoljeću. Dužine je 11, 70 m, a širine 3,60 m. Kapela u zvoniku ima jedno staro zvono iz 1694. godine. Navodno je crkva po nalogu tadašnjeg župnika sagrađena na mjestu gdje se prema kazivanju vjernika ukazivala žena vanredne ljepote. Uz kapelu se nalazi groblje.
  4. Kapela sv. Aranđela Mihaela u Šiljkima podignuta je 1910. g. Duga je 6.50 m, a široka 4.85 m. U tornju se nalazi jedno zvono. Uz kapelu se nalazi groblje.
  5. Kapela sv. Ilije na Svetoj Geri, ima jedno zvono.
  6. Kapela Presvete Bogorodice u Pilatovcima
  7. Kapela Presvete Bogorodice u Kuljajima
  8. Kapela sv. Nikole u Bulićima
  9. Kapela sv. Dimitrija u Malincima.

Po doseljenju uskoka na području župe postojale su kapele sv. Marka u Liješću i sv. Juraj u Dragoševcima, danas mjesta nisu obilježena.
U župi je tijekom 18. stoljeća djelovala svećenička obitelj Pruščević, a kasnije je u Radatovićima svećenik Jovan Hranilović ispjevao nadaleko poznate „Žumberačke elegije“.