Bogorodica je dušom i tijelom uznesena u nebo
Sveta Crkva 15. kolovoza proslavlja blagadan Uspenija presvete Bogorodice. Taj blagdan podsjeća nas na događaj koji se dogodio u gradu Jeruzalemu po svoj prilici oko 50-tih godina nakon Kristova rođenja, odnosno nešto više od dvadeset godina od Isusova Uzašašća. U Djelima apostolskim 1, 12-15 čitamo kako je nakon Isusova Uzašašća njegova majka Marija boravila u Jeruzalemu zajedno sa apostolima. Prilikom razapinjanja Isus je povjerio svoju majku Mariju učeniku Ivanu (Iv 19, 26-27) i od tog vremena Marija je živjela u kući apostola Ivana koja se nalazila u samom gradu Jeruzalemu tj. u predjelu starog grada koji se naziva Sion. Prema crkvenoj predaji Bogorodica je svoj ovozemaljski život završila upravo u Ivanovom domu. Sardijski biskup Meliton koji je živio u 2. stoljeću, praktički u neposrednom vremenu nakon Marijine smrti, u svom je spisu zabilježio da je Isusova majka preminula u dobi od 69 godina. Rimski biskup Hipolit (3. stoljeće) smatrao je da je umrla u dobi od 57 godina, a sv. Epifanije ciparski biskup naveo je u jednom spisu kako je Bogorodica preminula u dobi od 72 godine. Iz navedenog proizlazi da zapravo nitko sa sigurnošću ne može odrediti koliko je Bogorodica imala godina kada je preminula. Sveti Ivan Apostol koji bi mogao biti najvjerniji svjedok, jer je u njegovom domu do smrti živjela Bogorodica, o tome nam nije ostavio nikakav zapis. Unatoč činjenici što evanđelisti i sv. Pavao ništa o tome ne pišu ipak iz najranijih vremena kršćanske zajednice postoji usmena predaja da su nakon Bogorodičina usnuća, apostoli Njezino tijelo nosili iz grada Jeruzalema prema grobu koji se nalazio u Dolini Cedrona u predjelu Getsemani što je nedeleko od grada. Prema židovskim običajima tijelo su položili u grob izduben u stijeni i postavili kamen na ulaz. To mjesto i danas postoji, a ponad njega je podignuta crkva. Nakon usnuća dušu Marije Djevice iz Nazareta primio je njezin uskrsli sin Isus. No Marija je na nebo uznesena i tijelom što mnogi ne mogu razumom dokučiti. Od samog početka apostoli u Jeruzalemu svjedočili su da Njezinog tijela neposredno nakon polaganja u grob naprosto nije bilo. Taj je grob otvoren kad je u Jeruzalem stigao sv. Apostol Toma koji nije nazočio Bogorodičinom sprovodu. Zaželio je vidjeti tijelo Bogorodičino i zajedno sa članovima jeruzalemske zajednice došao je na Bogorodičin grob, otvorili su ulaz, ali tijela tamo nije bilo. Od samih početaka kršćanstva čvrsto se vjeruje da je Bogorodica dušom i tijelom uznesena na nebo. Ona koja je preminula u Jeruzelemu prije više od 1900 godina ukazala se djeci realno i stvarno u Lurdu i Fatimi u 19. i 20. stoljeću. S djecom je razgovara ona koja je pred mnogim stoljećima živjela u Jeruzalemu. Ovu činjenicu treba s vjerom i pouzdanjem prihvatiti. Jer blagdan koji proslavljamo 15. kolovoza zapravo je blagdan pobjede života nad smrću. I nakon silnih stoljeća Ona je živa, zagovara nas i štiti. Vjeruj u to. Uputimo Njoj koja je živa, u povodu spomendana njezina usnuća zajedničku molitvu:
Preslavna Bogorodice, Majko Krista Boga našega, prinesi molitve naše Sinu svojemu i Bogu našemu, da se Tvojim zagovorom spase duše naše.