Tijekom svog života svaki čovjek koji radi za opće dobro o sebi stvara mišljenje u zajednici. Kasnije, nakon njegove smrti zajednica dalje prenosi sliku o tom čovjeku. Za zajednicu zaslužni pojedinci tako ulaze u povijesno sjećanje, a njihov primjer služi narednim generacijama kao uzor kojeg treba slijediti. U povijesti naše žumberačke crkve posebno mjesto zauzimaju biskupi koji su tijekom svog života postigli velike rezultate na duhovnom ili materijalnom području. Sa osobitom pažnjom i zahvalnošću prisjećamo se onih blagih vladika koji su kao pravi duhovni pastiri skrbili za svoje uskočke svećenike i njihov narod, stjecali nova materijalna dobra za biskupiju te razvijali kulturni život. Jedan od takvih žumberačkih sinova bio je i križevački vladika dr. Jozafat Bastašić. Rođen u selu Drašći vrh, župa Pećno, vladika Bastašić ostavio je u povijesti neizbrisivi trag. Za svog života napose se trudio oko biskupijskih imanja ne bili grkokatoličkoj eparhiji osigurao sigurnu budućnost. U tome je uvelike uspio. Biskup Bastašić posebnu je pažnju posvećivao bizantskoj ikonografiji. Upravo njegovom zaslugom izrađena su tri prekrasna ikonostasa od kojih se danas jedan nalazi u bečkoj crkvi sv. Barbare, drugi u šidskoj crkvi Preobraženja Gospodnjeg, a treći u Stojdragi u župnoj crkvi sv. Jurja. Ovaj posljednji bio je prvotno postavljen u križevačkoj katedrali Presvete Trojice. Vladika Bastašić dio je života proveo i u Beču, a konac života dočekao je u biskupskoj ljetnoj rezidenciji u Šidu u Vojvodini. Još i danas u oltaru šidske crkve postoji stolica/tron vladike Bastašića. Među svećenstvom i narodom omiljeni vladika Bastašić sahranjen je u rimokatoličkoj crkvi sv. Katarine u mjestu Sot koje se nalazi na glavnoj cesti između Šida i Iloka. Tijelo križevačkog vladike sahranjeno je u kripti koja se nalazi u prednjem dijelu crkve bliže oltaru. Ulaz u samu kriptu na žalost je zatvoren prilikom posljednjeg postavljanja pločica, ali je primjereno označeno mjesto ulaza koje se prema potrebi može otvoriti. Uz vladiku Bastašića u kripti su sahranjene još tri osobe. Na ovome mjestu treba izreći zahvalu braći rimokatolicima koji u Sotu stoljećima čuvaju uspomenu na vladiku Jozafata. Zahvalni vladici Bastašiću za sve što je učinio za svoju Križevačku eparhiju svećenici Žumberačkog vikarijata namjeravaju predložili da se zemni ostaci dr. Jozafata presele u križevačku katedralu, kao što je to svojevremeno učinjeno, na prijedlog blage uspomene rektora Ivice Pavkovića, sa zemnim ostacima vladike Vasilija Božičkovića čije su kosti iz Tkalca preseljene u sabornu crkvu. Moralna je obveza iz daleke nam Vojvodine vratiti tijelo našeg vladike u katedralu gdje će počivati u miru do dana ponovnog dolaska Kristova. Tu u Križevcima češće će se obilaziti njegov grob i služiti se liturgija za upokoj njegove duše. U pećanskoj župnoj crkvi svakako treba što skorije postaviti primjereno spomen obilježje ovom crkvenom velikanu. Nikada ne smijemo izostaviti iz naših misli činjenicu: kako se mi sada odnosimo prema svojim pokojnicima, tako će se i generacije poslije nas odnositi prema nama kad nas više ne bude!
VJEČNAJA PAMJAT!
Župna crkva sv. Katarine u Sotu
Crkveni odbornik stoji na mjestu ulaza u kriptu
Tron vladike Jozafata Bastašića u šidskoj grkokatoličkoj crkvi