Stotine grkokatoličkih svećenika svake godine redovito dolazi u Hercegovinu
Stoljetna prisutnost grkokatolika u Bosni i Hercegovini očituje se na razne načine. Od prvih crkvenih unija u hercegovačkim manastirima u 17. stoljeću, preko doseljenja tisuća i tisuća Ukrajinaca u banjalučku regiju u 19. stoljeću, pa sve do današnjih dana kada je Bosna i Hercegovina važna destinacija europskih grkokatolika. Godišnje na tisuće grkokatolika dolazi u poznato hercegovačko mjesto Međugorje. Već više godina unazad, što postaje i tradicija, na stotine ukrajinskih grkokatoličkih svećenika u ljetnim mjesecima dolazi na duhovnu obnovu u Međugorje čemu svjedoći i zajednička fotografija ukrajinskih svećenika snimljena ispred međugorske župne crkve sv. Jakova. Povezanost Ukrajine i BiH svakako treba podržati, tim više što u Bosni žive isključivo grkokatolici Ukrajinci. Grkokatoličku crkvu u Bosni i Hercegovini koja sebe još naziva i Ukrajinska grkokatolička crkva (UGC) potrebno je dakle promatrati u povijesnom i aktualnom trenutku kao jednu cjelinu u granicama međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine. Grkokatolička crkva u Bosni i Hercegovini, uzimajući u obzir stoljetni povijesni kontinuitet, zaista jeste jedna homogena cjelina, koja međutim još uvijek nije dobila i kanonsku potvrdu tog statusa. Slično se naime događalo i sa Grkokatoličkom crkvom u Makedoniji koja je također dobila svoj crkveno pravni položaj u vidu osnivanja Egzarhata tek nakon dugog vremena. U posljednje vrijeme sve se više uviđa činjenica kako Grkokatolička crkva u BiH treba i u crkveno pravnom smislu djelovati u sklopu Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini. To će se u punom smislu riječi ostvariti u onom trenutku kada Sveta Stolica potvrdi bosanskim grkokatolicima samostalnost te posebnim dekretom osnuje Grkokatolički apostolski egzarhat u BiH. Nakon toga može se očekivati i aktivno sudjelovanje grkokatoličke hijerarhije u svim aktivnostima Katoličke crkve u BiH.
