Na području Banjalučke biskupije nalazi se i Grkokatolički vikarijat u BiH
U povodu skorašnjeg dolaska pape Franje u pastirski pohod Bosni i Hercegovini Tiskovni ured Svete Stolice objavio je 19. svibnja 2015. statističke podatke o Katoličkoj crkvi u BiH. Podatke koje je Tiskovni ured objavio prije toga je ažurirao (pripremio) Središnji statistički ured Crkve u Vatikanu. Kako primjećuju mnogi poznavaoci prilika u BiH u izvješću uopće nisu spomenuti bosanski katolici istočnog obreda (Ukrajinci) sa svojim vlastitim Biskupskim vikarijatom. Službeno izvješće spominje pet bosansko-hercegovačkih biskupija koje imaju svoje sjedište u republici Bosni i Hercegovini te šest tamošnjih katoličkih biskupa. U izvješću se spominju i neki detalji kao što su karitativne ustanove Katoličke crkve u BiH. Moguće je da je i ovdje pogreškom izostavljen Caritas grkokatoličkog biskupskog vikarijata u BiH koji je uspostavljen još za vrijeme križevačkog vladike Slavomira Miklovša – koji je imao iznimno razvijen osjećaj za vrlo konkretnu pomoć zajednicama u susjednim državama. Izvješće navodi i broj svećenika, redovnica i bogoslova. Međutim oskudni podaci o grkokatolicima u Bosni i Hercegovini nalaze se samo na službenoj stranici Papina pohoda BiH, www.papa.ba i to pod Banjalučkom biskupijom gdje se navodi: „Na području Banjalučke biskupije nalazi se i Grkokatolički vikarijat u BiH sa sedam parohija.“ Biskupski vikarijat u Bosni i Hercegovini koji je iznimno dobro organiziran, materijalno u potpunosti obnovljen i izgrađen, koji ima vlastito svećenstvo, redovnice i bogoslove, koji ima čak i vlastiti Caritas trebao bi se ubuduće spominjati u službenim izvješćima.
Na području Banjalučke biskupije nalazi se i Grkokatolički vikarijat u BiH
