Izjava Moskovskog patrijarhata mogla bi prekinuti teološki dijalog katolika i pravoslavaca

Izjava Moskovskog patrijarhata mogla bi prekinuti teološki dijalog katolika i pravoslavaca

preuzimamo sa bitno.net

Naslovni metropolit Pergama i jedan od najvažnijih suvremenih teologa Ioannis Zizioulas rekao je kako unutar samog pravoslavlja postoje podjele oko primata rimskog biskupa koje prijete ozbiljnim zastojem u prevladavanju teoloških razlika radi ujedinjenja

Jedan od najznačajnijih suvremenih pravoslavnih teologa i supredsjednik Mješovitog međunarodnog povjerenstva za teološki dijalog između Katoličke i Pravoslavne crkve, metropolit pergamski Ioannis Zizioulas, upozorio je na mogućnost zastoja u ekumenskom dijalogu dvaju Crkava zbog unutarnjih podjela unutar pravoslavlja oko pitanja primata rimskog biskupa.

U razgovoru za Vatican Insider, metropolit Zizioulas je izjavio kako određeni utjecajni krugovi okupljeni oko Ruske pravoslavne Crkve odbijaju prepoznati postojanje „općeg primata“ i njegovu ukorijenjenost u zajedničkoj crkvenoj i pravnoj tradiciji. Posljednji primjer odbijanja je i Izjava Moskovskog patrijarhata u kojoj se odbacuju zaključci Ravenskog dokumenta koji govore o primatu. Komentirajući spomenutu Izjavu, Zizioulas je izrazio svoje neslaganje i zabrinutost:

– U svoje osobno ime i u ime Ekumenskog (Carigradskog) patrijarhata mogu reći kako se ne slažem s tom Izjavom. U njoj se tvrdi kako primat postoji i ima svoje teološko utemeljenje na mjesnoj i pokrajinskoj razini, ali ne i na općoj. Znamo što je razlog ovakve tvrdnje: želi se zanijekati kako je nakon Raskola (1054.g.) u Pravoslavnoj Crkvi ekumenski patrijarh također imao opći primat. Kako bi to postigli, oni odbijaju mogućnost prihvaćanja papinog općeg primata u obliku prihvatljivom pravoslavnim Crkvama koje su u Ravenskom dokumentu postigle sljedeći konsenzus: priznali smo kako je u Crkvi primat oduvijek postojao na tri razine: mjesnoj, pokrajinskoj i općoj razini.

O ozbiljnosti situacije govori i činjenica kako potpisnik Izjave nije moskovski patrijarh, već Moskovski patrijarhat zbog čega Izjava ima veću težinu.

– Uz takvu Izjavu postaje teško razmjenjivati stajališta, a dijalog je upravo to… Ovaj korak Moskovskog patrijarhata mogao bi imati vrlo negativne posljedice. Teološki dijalog između Katoličke i Pravoslavne Crkve, pokrenut radi prevladavanja zapreka koje priječe puno jedinstvo, mogao bi biti prekinut. Nadam se kako se to neće dogoditi – rekao je pergamski metropolit.

O temi ekumenskog dijaloga moglo bi biti riječi i na Svepravoslavnom saboru najavljenom za 2015. godinu, a na čijoj se pripremi radi više od 50 godina. Podsjetimo, posljednji sveopći (ekumenski) sabor tada jedinstvene Crkve održan je u Niceji 787. godine, a nakon njega u Katoličkoj Crkvi održano je još 14 sabora, dok u Pravoslavnoj nije održan niti jedan.

U spomenutom razgovoru, metropolit Zizioulas osvrnuo se i na izbor pape Franje te odjek njegova pontifikata u pravoslavnom svijetu.

– Papa Franjo iznenadio nas je u pozitivnom smislu, zbog svojega stila, temperamenta, poniznosti, te aktivnosti koje poduzima i kojima približava Katoličku i Pravoslavnu Crkvu. Pravoslavni su papu oduvijek vidjeli kao rimskog biskupa, a papa Franjo se vrlo često poziva na ovaj naslov koji mu omogućuje vršenje njegove službe. Pravoslavni su papu obično doživljavali kao osobu koja sebe postavlja na pijedestal, a papinstvo kao oblik crkvenog imperijalizma. Mislili su kako ih papa želi podložiti i vladati nad njima. Danas postoje znakovi koji ukazuju na promjenu razmišljanja. Na primjer, papa je više puta izjavio kako Katolička Crkva o sinodalnosti i njezinoj naravi može mnogo naučiti od Pravoslavne Crkve – kaže Zizioulas, te dodaje kako su sinodalnost i njezin odnos prema primatu vrlo često pogrešno shvaćeni.

– Neki ne razumiju sinodalnost, pa ju prikazuju kao primjenu svjetovnih političkih metoda u životu Crkve. Teološki dijalog Katoličke i Pravoslavne Crkve pokazao je kako treba razumjeti sinodalnost. Ravenskim dokumentom iz 2007. g. potvrdili smo da je primat nužan i duboko ukorijenjen u pravnoj tradiciji Crkve, ali ne samo iz „ljudskih“ organizacijskih razloga. On se uvijek mora promatrati u kontekstu sinodalnosti. Crkva je oduvijek bila „sinod“, a u „sinodu“ uvijek postoji „protos“, prvi, primat (prvenstvo). Tu se ne radi o uplivu svjetovne misli o demokraciji ili monarhiji u Crkvu, već o teologiji koja proizlazi iz vjere u Presveto Trojstvo. Od samoga početka, Crkvena je predaja u kanonima tvrdila sljedeće: u Crkvi nema Prvoga bez Sinoda, niti Sinoda bez Prvoga. Sklad između Prvoga i Sinoda dar je Duha Svetoga. To je naša ekleziologija od samoga početka – objašnjava Zizioulas.

Pergamski metropolit istaknuo je i kako skorašnji susret pape Franje i carigradskog patrijarha Bartolomeja u Jeruzalemu neće biti samo spomen na susret njihovih predšasnika, već predstavlja otvorenost budućnosti, te svjedočanstvo pred svijetom kako „i dalje strpljivo i odlučno nastavljamo put prema jedinstvu“.

Naslovni metropolit Pergama Ioannis Zizioulas rođen je u Kozaniju (Grčka) 1931. godine. Nakon studija teologije u Solunu i Ateni, odlazi na Harvard gdje je 1956. g. magistrirao kod glasovitog pravoslavnog teologa Georgesa Florovskog, pročelnika Katedre za povijest Istočnih Crkava i člana Ruske pravoslavne Crkve. Doktorirao je u Ateni 1965. godine, a sljedećih 14 godina predavao je patrologiju i dogmatsku teologiju na Sveučilištima u Glasgowu i Edinburghu. Uz to bio je i gost-profesor na Gregorijanskom i Ženevskom sveučilištu, te na Kraljevskom koledžu u Londonu. Godine 1986. zaređen je za biskupa i imenovan naslovnim metropolitom Pergama, a iste godine postao je i redovni profesor na Teološkom fakultetu u Solunu. Od 2006. godine je supredsjednik Mješovitog međunarodnog povjerenstva za teološki dijalog između Katoličke i Pravoslavne crkve. Iz teološkog opusa ovog glasovitog teologa izdvajamo djela “Euharistijsko zajedništvo i svijet”, „Biće kao zajednica“, “Zajednica i drugost”, te “Dogmatske teme”.

Miodrag Vojvodić | Bitno.net