Zbog iznimnog zanimanja za tekst na talijanskom jeziku u kojem se opisuje Povijest Grkokatoličke Crkve u Bosni i Hercegovini isti tekst donosimo na hrvatskom prijevodu
SAŽETI POVIJESNI PRIKAZ GRKOKATOLIČKE CRKVE U BOSNI I HERCEGOVINI
Tijekom 17. stoljeća djelovanjem katoličkih misionara u Bosni i Hercegovini (BiH) po prvi se puta pojavljuje crkvenosjediniteljska inicijativa kod pravoslavnih vjernika. U tom smislu pravoslavni manastiri Tvrdoš, Zavala i Žitomislić u Hercegovini pristupaju Katoličkoj crkvi putem unije. Kasnije zbog veoma nepovoljnih povijesnih razloga nestaje sjedinjenih monaha na hercegovačkom području. U to vrijeme u Bosni se javlja crkvenosjediniteljska ideja u pravoslavnom manastiru Hrmanj kod Drvara. Monasi ovog manastira oko 1608. godine sele u manastir Marča u Hrvatskoj gdje sklapaju uniju s Katoličkom crkvom 1611. godine. U Bosni i Hercegovini u narednim stoljećima nema ozbiljnijih pokušaja crkvenog sjedinjenja. U 19. stoljeću, godine 1890., na područje Bosne i Hercegovine, koja se tada nalazi u sastavu Austrougarskog carstva, doseljavaju grkokatolici Ukrajinci iz pokrajine Galicije. U periodu od nekoliko godina doselilo je na područje Središnje Bosne oko deset tisuća Ukrajinaca (Galicijana). Po doseljenju za duhovnu skrb naseljenika brinu grkokatolički svećenici iz Ukrajine. Upoznat sa činjenicom mnogobrojne zajednice Ukrajinaca grkokatolika u Bosni, godine 1902. u posjet svojim sunarodnjacima dolazi lavovski nadbiskup Andrey Sheptytsky. Nakon obilaska Ukrajinaca u Bosni i Hercegovini nadbiskup Sheptytsky predlaže Svetoj Stolici imenovanje grkokatoličkog vikara u BiH. Godine 1907. Sveta Stolica prihvaća prijedlog nadbiskupa Sheptytzkog i imenuje svećenika lavovske nadbiskupije dr. Josipa Žuka generalnim vikarom grkokatolika Ukrajinaca u Bosni i Hercegovini. Iste godine sarajevski nadbiskup dr. Josip Stadler predlaže osnivanje grkokatoličke eparhije u BiH te predlaže kanonika dr. Daniela Šajatovića za novog grkokatoličkog biskupa u Bosni. Sveta Stolica uzima u obzir prijedloge te pristupa slojevitoj izgradnji grkokatoličke hijerarhije u BiH. U tom smislu 1914. godine dekretom Svete Stolice osniva se Grkokatolička apostolska administratura u BiH (Administratio apostolica catholicorum graeco rutheni ritus in Bosnia et Herzegovina). Apostolskim administratorom je imenovan kanonik Lavovske nadbiskupije mitronosac Aleksey Bazjuk, a ordinarij za grkokatolike postaje sarajevski rimokatolički nadbiskup dr. Josip Stadler. Apostolski administrator Aleksey Bazjuk od 1914. godine stanuje u bogoslovskom sjemeništu u Sarajevu, a 1916. godine svoje upravno sjedište seli iz Sarajeva u Banja Luku bliže svojim vjernicima. U to vrijeme za tisuće Ukrajinaca grkokatolika u BiH osnivaju se nove grkokatoličke župe ponajviše u okolici Banja Luke te se grade nove crkve i župne kuće. Apostolska administratura uspješno djeluje narednih deset godina sve do 1924. godine. Tada dolazi do ukidanja Apostolske administrature, a nadležnost nad nekadašnjom samostalnom Apostolskom grkokatoličkom administraturom u Bosni i Hercegovini preuzima hrvatska Križevačka eparhija. Dekretom br. 140/1978. od 15. travnja 1978. kojeg je izdao administrator Križevačke eparhije mons. Gabriel Bukatko započinje proces reorganizacije Križevačke eparhije i osniva se ponovno Vikarijat za grkokatolike u BiH. Godine 2005. ordinarij Križevačke eparhije mons. Slavomir Miklovš usklađuje granice Grkokatoličkog vikarijata sa državnim granicama republike Bosne i Hercegovine. Istom se imenuje i grkokatolički vikar za Bosnu i Hercegovinu. Danas se Grkokatolički vikarijat u Bosni i Hercegovini nalazi u sastavu hrvatske Križevačke eparhije.
Sadašnje stanje grkokatoličke zajednice u Bosni i Hercegovini
Nacionalna pripadnost vjernika: Ukrajinici
Broj vjernika: 2347
Broj aktivnih svećenika: 6
Jezik u liturgiji: Ukrajinski
Vikarijat za grkokatolike u BiH: Sjedište – BANJA LUKA
Župe:
1. Parohija Hrista Carja – BANJA LUKA,
2. Parohija sv. Jozafata – CEROVLJANI,
3. Parohija Uznesenja Presvete Bogorodice – DERVENTA,
4. Parohija Uznesenja Presvete Bogorodice – DEVETINA,
5. Parohija Rođenja Presvete Bogorodice – KAMENICA,
6. Parohija Presvete Euharistije – KOZARAC,
7. Parohija Zaštite Presvete Bogorodice – LEPENICA,
8. Parohija Petra i Pavla – LIŠNJA,
9. Parohija Preobraženja Gospodnjeg – PRNJAVOR,
10. Parohija Uznesenja Kristovog – STARA DUBRAVA.
Samostani/Duhovni centri:
1. Manastir Sestra Vasilijanki – PRNJAVOR,
2. Manastir Sestara Služebnica – BANJA LUKA,
3. Duhovni centra – PRNJAVOR
Caritas/sjedište: Caritas Grkokatoličkog vikarijata u BiH – BANJA LUKA
Prijedlog:
Predlaže se osnivanje Grkokatoličkog apostolskog egzarhata u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Banja Luci. Grkokatolički egzarhat bi prilikom osnivanja bilo potrebno pridružiti Biskupskoj konferenciji Bosne i Hercegovine čime bi se osnažila Katolička crkva u BiH.