Vrijeme u koje smo ušli zove se Veliki post ili Časni post jer predstoji najvećem kršćanskom blagdanu, Uskrsu koji se još zove Pasha ili Vazam.
Veliki post je vrijeme predviđeno za očišćenje duše i tijela, za promjenu života i poboljšanje životnih navika i odnosa s braćom ljudima. Veliki post se još naziva sveta Četrdesetnica ili korizma (kvadragezima) što također znači četrdesetnica.
Vrijeme velikoga posta nikako ne možemo promatrati bez Uskrsa jer je Uskrs ili Pasha svrha i konačan cilj posta.
U velikoj noći Bog je preko Mojsija odlučio izbaviti Izraelski narod iz ropstva.
Kako bi se izbavili od vlasti faraona i ropstva u Egiptu te od anđela smrti Izraelci su zaklali Pashalno janje, bez mane, i njegovom krvlju pomazali nadvratnike i dovratke svojih domova. Isus Krist je naše novo Pashalno Janje koji je prolivši svoju krv pomazao njome drvo križa kao vrata i nadvratnike svoje crkve. Na taj način izbavio nas je od robovanja duhovnom faraonu (Sotoni) i anđelu smrti, grijehu.
Stari Izrael prošao je kroz vodu Crvenoga mora, a mi prolazimo kroz kupelj Krštenja i tako krećemo prema našoj Obećanoj zemlji tj. Carstvu Nebeskom, ali da bismo to mogli treba nam proći kroz pustinju ovoga života. Sveta četrdesetnica ili Veliki post slika je pustinje kroz koju svaki kršćanin prolazi na putu do nebeske Pashe Kristove u vječnom životu.
Veliki post počinje u istočnoj crkvi na čisti ponedjeljak i traje do uskrsnog jutra. Nedjelja prije početka posta zove se Siropusna. Taj dan se još zove i nedjelja praštanja jer se svi kršćani međusobno izmiruju i opraštaju jedni drugima uz poljubac mira, zagrljaj i riječi:“Oprosti mi brate i blagoslovi me.“Na taj način pomireni s braćom i sestrama u Kristu počinjemo Veliki post.
Mnogi vjernici poste takozvani TRIMER ( grč. tris imeras- tri dana), a misli se na prva tri dana Velikog posta samo na kruhu i vodi. To čine oni najizdržljiviji i najustrajniji kršćani, a ostali poste prema svojim mogućnostima.
U Starom Zavjetu Bog je zapovjedio sinovima Izraela da svake godine daju desetinu u čast Bogu, kako bi bili blagoslovljeni. Crkva je u starini ustanovila bolju desetinu, savršenijeg oblika, a to je Veliki post. Sedam tjedana Velikog posta čini 49 dana, a budući da se po svetim kanonima u post ne ubrajaju subote i nedjelje, izlazi 35 dana, a kada se tome pribroji Velika Subota jedina posna subota u godini te polovina Uskrsne noći izlazi točno 36,5 dana posta što je desetina godine koju mi kršćani prinosimo Bogu kako bi bili blagoslovljeni.
Subote i nedjelje se ne ubrajaju u post jer je subotom Bog završio stvaranje svijeta i taj dan posvetio( hebrejski šabat), a nedjeljom jer je na taj dan Krist uskrsnuo iz groba. Ti su dani stoga radosni i ne ubrajaju se u post.
Tijekom posnoga razdoblja simbolički se vraćamo u stanje prvih ljudi u rajskom vrtu. Pokušavamo se vratiti onom stanju u kojem su živjeli prvi ljudi u Edenskom vrtu prije pada u grijeh. Odstranjujemo iz svojega srca strasti, zavist, zlo, mržnju i oholost, ogovaranje i osuđivanje,a u tjelesnom smislu odričemo se sve hrane koja je zaklana ili potječe od zaklanog: mesa, jaja i mliječnih proizvoda. Hrana od povrća i voća spremljena na vodi jede se kroz tjedan, na ulju spremljena jede se subotama i nedjeljama, a na Blagovijest i Cvjetnu nedjelju jede se i riba.
Ovako strog oblik posta propisan je kanonima istočnih Crkava, tako su postili naši stari,a svrha mu je očišćenje ljudskog tijela i duše i priprema za blagdan Kristova Uskrsnuća i za naše osobno uskrsnuće iz grijeha i zla u život rajski i na ovom svijetu, a posebice u vječnosti.
U današnje vrijeme grkokatolička crkva nikoga ne obvezuje pod grijeh na cjelokupan režim posta nego ga toplo preporuča, a tko ne može postiti cijeli post neka posti koliko mu zdravlje, posao i druge okolnosti dopuštaju. Post je darivanje sebe Bogu, a Bog voli vesela darivatelja.
Post nije samo ne jedenje nego obvezuje veću ustrajnost u molitvi, veću požrtvovnost i ljubav prema braći ljudima i prije svega praštanje svima i pokajanje za svoje pogreške i grijehe.
Očišćenje duše i naše posvećenje okrunjujemo svetom ispovijeđu i pričešćivanjem tijelom i Krvlju Kristovom, nebeskom hranom. Vrhunac posta radosni je Blagdan Kristova Uskrsa, naša nova Pasha.
Neka nam svima Bog dadne ustrajnost u ljubavi tijekom Velikog posta.
Protojerej Milan Stipić