U Velikom postu tradicionalno se vjernicima Žumberačkog vikarijata daje prilika da se nedjeljom prije sv. Liturgije ispovjede. Ispovijed je moguće obaviti i u druge dane kada to vjernici žele, posebice na Zadušnu subotu, ali je svakako najprikladnije ono što je u tradiciji Vikarijata, da se u Velikom postu vjernici ispovijedaju u svojim župama nedjeljom prije Službe Božje. Prilika za ispovijed će biti i u zadnjem tjednu Velikog posta tj. u „strasnoj sedmici“ uoči Uskrsa. Tijekom Velikog posta ukupno ima šest nedjelja. Prva nedjelja naziva se još i Nedjelja pravoslavlja ili pravovjerja, a ponegdje i Čista nedjelja. Na taj dan sveopća se Crkva spominje sabora u Carigradu (842.) na kojem su sveti Oci izborili pobjedu nad ikonoklastima koji su pokušali zabraniti štovanje svetih ikona. U župama bizantske obredne tradicije na ovu se nedjelju tradicionalno održavaju procesije ili litije sa ikonama. Druga nedjelja Velikog posta naziva se nedjelja Grigorija Palame –nadbiskupa solunskog (+1368.). Ovaj veliki svetac začetnik je posebne grane mistične duhovnosti koja počiva na unutrašnjem prosvjetljenju. Nauk je to o Božanskoj svjetlosti koju su promatrali Isusovi apostoli na brdu Tabor prilikom Njegova Preobraženja. Grigorije je naučavao da je moguće i istinskim vjernicima kroz duboko iskustvo molitve postići blaženo stanje u kojem mogu promatrati Taborsku svjetlost. Treća nedjelja naziva se Križupoklonstvena nedjelja. U crkvama se redovito postavlja Križ Gospodnji na tetrapod gdje ga vjernici prilikom ulaska i izlaska iz crkve cjelivaju. Na četvrtu nedjelju Crkva se spominje sv. Ivana Ljestvičnika (525.- 600.), asketskog monaha koji je u 6. stoljeću živio u manastiru sv. Save Posvećenog u podnožju brda Sinaj. Vrlo je važno znati da se na ovu nedjelju čita jedno od najpotresnijih Evanđelja tijekom cijele crkvene godine. Evanđelje po Marku ( 9, 17-31) izvješćuje o teškom opsjednuću dječaka kojeg nisu mogli osloboditi od opakog zloduha niti sami apostoli, već jedino Gospod Isus Krist. Oslobodivši dječaka Isus je i nama ostavio uputu kako suzbiti najopakije zloduhe, Isus je rekao ove riječi: „ Ovaj se rod ničim drugim ne može izagnati osim molitvom i postom“. U četvrtak 4. tjedna služi se i Kanon sv. Andrije Kretskog koji je sastavljen od 250 tropara, a predviđeno je i tisuću metanija ili poklona. U subotu ovog tjedna služi se Akatist u čast Presvete Bogorodice te se ova subota naziva još i Akatistova subota. Peta nedjelja Velikog posta posvećena je sv. Mariji Egipćanki koja je bila za cijelu Crkvu uzor stroge pokore. Subota uoči Cvjetnice naziva se Lazarova subota jer se tada čita izvještaj o Lazarovom uskrsnuću koje se dogodilo u mjestu Betaniji. Zadnja nedjelja Velikog posta naziva se još i Cvjetna nedjelja. U žumberačkim župama bio je u starini običaj da se najmlađi na taj dan umivaju vodom u kojoj su latice cvijeća, a djevojčice su plele vjenčiće od cvijeća s kojima bi dolazile na liturgiju.
U Velikom postu nedjeljom prije Liturgije prilika za ispovijed u svim crkvama Vikarijata
