U Makedoniji na grkokatoličkim slavljima redovito sudjeluju biskupi i svećenici latinskog obreda
Katolici istočnog obreda u Makedoniji iz razumljivih političkih razloga sebe ne nazivaju grkokatolicima. Po nacionalnosti su Makedonci, a baštine i dio tradicije Križevačke eparhije. Upravo tradicija Križevačke eparhije ima, za razliku od drugih grkokatoličkih dijeceza, i određene posebnosti koje su s vremenom postale i krajevni običaji na ovdašnjim područjima. Jedna od tih tradicija Križevačke eparhije jeste i običaj da na svetim liturgijama zajedno služe biskupi i svećenici bizantskog i latinskog obreda. Tradicija zajedničkog služenja prisutna je dakle u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Makedoniji. Sasvim je drugačija situacija u Bosni i Hercegovini gdje se održava ukrajinska tradicija u bogosluženju. Iako još uvijek formalno pripada pod jurisdikciju Križevačke eparhije, tradicija zajedničkog bogosluženja ipak u Bosni nije prisutna. Jednom riječju rimokatolički biskupi i svećenici gotovo da ne sudjeluju u duhovnom životu grkokatolika u Bosni i Hercegovini. Razumije se da niti jedan latinski biskup nema običaj dolaziti na neka grkokatolička slavlja ako ga prethodno nadležni biskup bizantskog obreda nije pozvao. Jednako tako niti jedan rimokatolički župnik ne dolazi u posjet svome subratu grkokatoličkom župniku ako ga ovaj nije pozvao. Ukoliko se ponegdje na tlu Križevačke eparhije, odnosno u nekom vikarijatu i dogodi pokušaj obredne izolacije takvu štetnu naviku treba ukloniti. Nasuprot tome treba gajiti obredno zajedništvo svećenstva i naroda. U tom smislu zaista je lijepo vidjeti da grkokatolički egzarh u Makedoniji mons. dr. Kiro Stojanov poziva na bogoslužja čak i latinske biskupe iz Bosne i Hercegovine. U strumičkoj konkatedrali služio je grkokatoličku liturgiju zajedno s vladikom Kirom naš ugledni banjalučki biskup mons. Franjo Komarica.