U kojem crkveno-pravnom pitanju je zagrebački metropolit nadležan i za Križevačku eparhiju?

U kojem crkveno-pravnom pitanju je zagrebački metropolit nadležan i za Križevačku eparhiju?

U kojem crkveno-pravnom pitanju je zagrebački metropolit nadležan i za Križevačku eparhiju?

Sukladno crkvenom kanonu Križevačka eparhija kao pravna osoba Katoličke crkve zakonito može biti pripadnica samo jedne crkvene pokrajine odnosno metropolije. Križevačka eparhija je dakle zakonito članica samo Zagrebačke crkvene pokrajine ili metropolije kojoj je na čelu redovito zagrebački nadbiskup ujedno i metropolit. Učestalo se postavlja pitanje u kojim crkveno-pravnim pitanjima je zagrebački metropolit nadležan i za Križevačku eparhiju koja ima status Crkve vlastitog prava. Prije svega zagrebački metropolit ima crkveno-pravnu nadležnost u pitanju formiranja granica vlastite Zagrebačke metropolije čija članica je i Križevačka eparhija. S obzirom da su granice biskupija, članica Zagrebačke crkvene pokrajine, ujedno i vanjske granice metropolije mijenjanje istih granica nalazi se u nadležnosti metropolita. Crkveni pravnici tumače kako je upravo s te pravne pozicije nastupao i blagopokojni zagrebački metropolit Franjo Kuharić kada je aktivno sudjelovao u procesu uređenja granica Križevačke eparhije koje je kasnije rezultiralo osnivanjem novih grkokatoličkih egzarhata u Srbiji i Makedoniji. Takozvana dismembracija Križevačke eparhije započeta u vrijeme metropolita Kuharića vođena je na temelju kanonskih odredaba o osnivanju novih egzarhata te sukladno pastoralnim potrebama i smjernicama koje su na svojim sjednicama usvojili tadašnji biskupi. Osim toga metropolit Kuharić je u svojstvu najodgovornijeg za uređenje metropolijskih granica vodio računa da se granice Zagrebačke crkvene pokrajine usklade s međunarodno priznatom granicom Republike Hrvatske. Proces započet na sjednicama nekadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije (BKJ) još 70-tih godina XX. stoljeća u ispravnom smjeru nastavio se i dolaskom demokracije te samostalne Hrvatske države. Dismembracija Križevačke eparhije ipak, do danas, još nije okončana jer ona podrazumijeva osnivanje novog Grkokatoličkog egzarhata u BiH i samim time de iure i de facto zatvaranje pitanja istočne granice Zagrebačke crkvene pokrajine koja sada preko Križevačke eparhije uključuje Republiku Srpsku u susjednoj BiH. Što znači imati u njedrima hrvatske Zagrebačke crkvene pokrajine i područje Republike Srpske sa svim čimbenicima i stvarnostima koji se od tamo prenose u središte Zagreba treba trezveno i temeljito na temelju činjenica prezentirati onima koji su sukladno crkvenom pravu dužni pokretati postupke o dismembraciji. Iako je pitanje dismembracije Križevačke eparhije prvorazredno pitanje biskupske razine s posebnim naglaskom na nacionalnu komponentu, o njemu ove godine nije bilo govora na sjednicama HBK ni BK BiH. To je i razumljivo jer se ovo pitanje primarno mora razmotriti na sjednici Zagrebačke crkvene pokrajine. Proces dismembracije zahtjeva svoj zakoniti slijed. Ukoliko netko od članova-biskupa predloži u program Dnevnog reda pitanje dismembracije isto se zatim uzima u razmatranje, a nakon usvajanja zaključka predmet se prosljeđuje na HBK odnosno BK BiH do konačnog rješenja tj. uspostave novog Egzarhata u BiH. Očekivana velika katolička svečanost u Banjaluci koja bi okupila prilikom osnivanja novog Egzarhata sve katoličke biskupe HBK, BK BiH i Međunarodne Biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda iz susjednih država bila bi iznimno važan događaj za Katoličku crkvu na ovdašnjim prostorima ali bila bi to i poruka Svete Stolice državi BiH kako Katolička crkva računa na katolike u Bosni i Hercegovini. Zbog svega navedenoga vidljivo je koliko je dismembracija važno crkveno pitanje koje uvelike nadilazi samo Križevačku eparhiju jer ipak se novi egzarhati ne osnivaju svake godine. To su naime iznimni događaji povijesnog značaja koji okupljaju episkopat, svećenstvo i veliki broj vjernika. Članice Zagrebačke crkvene pokrajine: Zagrebačka nadbiskupija, Varaždinska biskupija, Bjelovarsko-križevačka i Sisačka biskupija u formalno pravnom smislu imaju usklađenu biskupijsku granicu s državnom stoga mnoge ćudi što to još nije učinjeno s grkokatoličkom biskupijom u Hrvatskoj, koja još uvijek baštini dio “starog teritorijalnog uređenja”. Kako neslužbeno ističu visoki crkveni dužnosnici u Zagrebu sasvim je prirodno da usklađenje biskupijske granice učini i Križevačka eparhija tim više što dismembracija znači i veliki događaj za Katoličku crkvu u BiH koju je nedavno pohodio sv. Otac papa Franjo, a kojoj nedostaju događaji ovakvog značaja. Inače do sada je Sveta Stolice prilikom uspostave novih Egzarhata u Srbiji i Makedoniji uvijek imenovala kao svog posebnog izaslanika na svečanostima zagrebačkog nadbiskupa i našeg metropolita uzoritog kardinala Josipa Bozanića. Slike sa velikih grkokatoličkih svečanosti uspostave novih Egzarhata na kojima svetu arhijerejsku liturgiju po biznatskom obredu predvodi naš metropolit poticaj su za daljnji rad na ovom iznimno važnom pitanju.