U posljednjih šezdesetak godina značajan broj vjernika iz Žumberka, ali i iz drugih pasivnih dijelova Križevačke eparhije (Slavonija i Bosna) doselio je u urbana gradska naselja. U to vrijeme doseljavanja u gradove u mnogim mjestima gdje su se vjernici doseljavali nije bilo stalnog grkokatoličkog svećenika, stoga su mnogi roditelji grkokatolici odnijeli svoju djecu na krštenje u obližnju rimokatoličku crkvu. Župnici latinskog obreda koji su bili bolje upoznati s krajevnim običajima Katoličke crkve u Hrvatskoj (stoljetna međuobredn praksa) i kojima su roditelji naglasili da su grkokatolici, postupali su na ispravan način te su djecu koja su po načelu „muške loze“ pripadala pod jurisdikciju grkokatoličkih župa,u svoje matične knjige upisivali pod 0, dok su sve podatke o takvim slučajevima dostavljali nadležnoj grkokatoličkoj župi u kojoj je krštenik u matične knjige upisan pod rednim brojem. Ipak značajan broj djece, čiji su roditelji članovi Križevačke grkokatoličke eparhije, prilikom krštenja u latinskom obredu upisan je u matične knjige latinske župe pod rednim brojem. Namjera latinskih župnika zasigurno nije bila prisvojiti vjernike Križevačke eparhije već je razlog bio najčešće taj što ni sami vjernici koji su dolazili krstiti djecu ponekad nisu navodili svoju obrednu pripadnost, te latinski župnik uglavnom nije niti znao da su roditelji djeteta grkokatolici. Sada kad su osnovane nove grkokatoličke župe u gradovima učestalo se postavlja pitanje što crkveni zakon predviđa u takvim slučajevima, i pod čiju nadležnost pripadaju ti vjernici koji su sada već odrasle osobe? Odgovor na to pitanje nalazimo u tumačenjima Zakonika kanonskog prava u dokumentu „ Opće pravo Katoličke crkve“; Viktor B. Nuić; Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1985. na str. 44 u poglavlju Pripadnost obrednoj crkvi ( kann 111-112). U točki d. s obzirom na predmetno pitanje, navodi se izričito slijedeće: „ Običaj primanja sakramenata po obredu neke samostojne obredne Crkve, koliko god bio star, ne povlači sa sobom učlanjenje u tu Crkvu (kan.112,§ 2). Iz tumačenja navedenog proizlazi zaključak po kojemu su svi oni koji su rođeni od roditelja grkokatolika, a zatim kršteni u latinskom obredu te upisani u matične knjige neke latinske župe, i nadalje članovi Križevačke eparhije, odnosno mjesne grkokatoličke župe, bez obzira da li se krštenje dogodilo prije trideset, pedeset ili više godina. Sukladno gore citiranom samo primanje sakramenta krštenja po latinskom obredu nije promijenilo njihovu pripadnost samosvojnoj Istočnoj Katoličkoj crkvi u ovom slučaju Križevačkoj eparhiji. U svim slučajevima kada je grkokatolik pod rednim brojem upisan u matične knjige neke latinske župe potrebno je u skladu s crkvenim zakonom da rkt. župnik izvrši kanonsku ispravku te da u rubriku upiše pod opaske „ grkokatolik -član Križevačke eparhije“, te da zatim osobu ukoliko ista traži neki dokument/potvrdu (najčešće Krsni ili Slobodni list), uputi na nadležni grkokatolički župni ured koji zakonito izdaje traženi dokument i naplaćuje taksu za Ordinarijat križevačke eparhije.
