Među svećenstvom Križevačke eparhije, ali i susjednih grkokatoličkih egzarhata posljednjih godina često se promišljalo o statusu grkokatolika u Bosni i Hercegovini. Više puta je postavljano pitanje je li sadašnji status Grkokatoličke crkve u Bosni najoptimalniji ili bi se ipak moglo učiniti nešto više. Promišljajući o budućnosti grkokatolika u BiH te o crkveno-pravnom statusu tamošnje zajednice ne može se zaobići iskustvo susjednih grkokatoličkih zajednica u Srbiji i Makedoniji koje su se osamostalile od Križevačke eparhije. Što su pokazala iskustva nakon osnivanja grkokatoličkih egzarhata u Srbiji i Makedoniji? Zajednice u obije države nakon dobivanja vlastite crkvene autonomije nastavile su se razvijati u pastoralnom smislu puno brže i kvalitetnije. Osnovane su nove župe i osnažen je duhovni život zajednica ponajviše zahvaljujući činjenici što su egzarhati dobili vlastite ordinarije (biskupe). Uzimajući u obzir sve činjenice, pa i relativno mali broj vjernika, može se zaključiti da su novi egzarhati vlastitim osamostaljenjem u svakom smislu napredovali u okviru vlastitih mogućnosti. U aktivitet makedonskog grkokatoličkog Apostolskog egzarhata mogli su se osobno uvjeriti i hrvatski biskupi i zagrebački kardinal prilikom boravka u Strumici. Da primjerice od Svete Stolice nisu osnovani egzarhati i da je sve ostalo tek na vikarijatima tada bi Katolička crkva na ovdašnjim prostorima bila uskraćena za dva grkokatolička ordinarija, a o stanju pastorala vjerojatno više ništa ne bi imalo smisla govoriti u većinski pravoslavnim državama. Iz svega proizlazi da je potrebno i Grkokatoličkoj crkvi u BiH, osobito u Republici Srpskoj gdje živi većina grkokatolika, pružiti priliku za vlastitom samostalnošću, ukoliko to sami tamošnji klerici i vjernici smatraju potrebitim. Poznato je da se kao neslužbeni uvjet za formiranje vlastite Apostolske administrature postavljalo pitanje izgradnje nove grkokatoličke crkve u Banja Luci gdje je nekad i bilo sjedište apostolskog administratora za BiH. Nakon velikog zalaganja Ordinarijata križevačke eparhije, mjesnog svećenstva i naroda ispunjen je i taj uvjet, te je u središtu grada izgrađen reprezentativni crkveni objekt. S inicijativom oko osnivanju samostalne Apostolske administrature za grkokatolike u BiH upoznati su i mnogi crkveni dužnosnici u Zagrebu i Rimu koji jednodušno podržavaju nastojanja oko osnaživanja Katoličke crkve u BiH. Treba posebno napomenuti kako prilikom donošenja bilo kakvih dugoročnih odluka vezanih za ovaj predmet ipak treba prije svega adekvatno riješiti ključno pitanje čiji je odgovor sadržan u Zakoniku kanona Istočnih crkva u kan. 390 -§1 i §2.
Svakome treba pružiti priliku za napredak
