STALNI IZLOŽBENI POSTAV “VOJNO DUŠOBRIŽNIŠTVO GRKOKATOLIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ”
Adresa izložbe: Stojdraga 27, 10432 Bregana
Kontakt za posjet: 01/33-87-600
Od doseljenja Uskoka u Žumberak 1530. godine bila je organizirana duhovna skrb za ove profesionalne vojnike. Uskoci su u svojim naseljima podizali crkve, a za njihovu duhovnu skrb brinuli su svećenici koji su zajedno sa njima živjeli u uskočkim selima. Ijekom 16. i 17. stoljeća svećenici iz Žumberka odlazili su zajedno sa vojnicima na granicu prema Osmanlijama gdje su u vojnim taborima pružali moralnu i duhovnu podršku vojsci. Tijekom razdoblja Austrougarske monarhije vojno dužobrižništvo grkokatoličkih vojnika organizirano je na institucionalnoj razini. Od tada se imenuje službeni vojni dušobrižnik za grkokatoličke vojnike. Zapisi svjedoče da je jedan od prvih grkokatoličkih vojnih svećenika u 18. stoljeću bio Teofil Pašić koji je vojnike iz Žumberka i ostalih djelova Hrvatske pratio na njihovim ratnim putovima po zapadnoeuropskim ratištima. Kasnije tijekom 19. stoljeća vojna uprava imenuje stalnog vojnog grkokatoličkog svećenika u Zadru. Tu je služio svećenik Vasilije Bubanović iz Žumberka, a iza njega se spominje i Tomo Stić također iz Žumberka. Vojni grkokatolički svećenici u Zadru vršili su bogoslužja u jednoj zadarskoj rimokatoličkoj crkvi u središtu grada. Početkom 20. stoljeća grkokatolički vojni dušobrižnik dr. Mirko Boić iz Žumberka djeluje u Sarajevu u jednom od tamošnjih vojnih garnizona. Nakon ukidanja Austrougarske monarhije u novoj državnoj tvorevini tzv. Kraljevini SHS odnosno Jugoslaviji neimenuje se vojni grkokatolički svećenik te tako ostaje do propasti ove nesretne tvorevine 1941. U vrijeme Drugog svijetskog rata u sastavu Hrvatskih oružanih snaga obnavlja se Vojno dužobrižništvo grkokatoličkih vojnika na institucionalnoj razini. Ordinarijat križevačke eparhije, na čelu s vladikom dr. Jankom Šimrakom, osniva Grkokatolički vojni vikarijat sa vikarom i dvojicom svećenika. Vojnim vikarom imenovan je dr. Tomo Sveverović iz Stojdrage, a uz njega imenovana su u Grkokatolički vojni vikarijat još svećenici Janko Rapljenović iz Stojdrage i Ilija Krajačić iz Kašta. Po završetku Drgugog svjetskog rata u novom sustavu svećenici više ne obavljaju svoju duhovnu skrb u vojsci, a tako ostaje sve do uspostave samostalne hrvatske države 1990. godine. Od uspostave neovisne Republike Hrvatske opet se vraća duhovna skrb u oružane snage. U Hrvatskoj od 1991. do 1995. traje Domovinski rat u kojem Žumberčani grkokatolici sudjeluju u aktivnoj obrani državnog suvereniteta RH. U obrani sudjeluje preko tristo potomaka Žumberačkih uskoka, a tijekom Domovinskog rata pogiba ih petnaest. Grkokatolički svećenici brinu i za vojnike i za civile tijekom agresije na Republiku Hrvatsku. Nakon završetka Domovinskog rata u kojem su Žumberčani grkokatolici dali ogroman doprinos stvaranju moderne hrvatske države, potrebno je u Oružanim snagama RH imenovati stalnog grkokatoličkog dušobrižnika. U crkveno-pravnom smislu Grkokatolički vojni vikarijat, osnovan još u vrijeme križevačkog biskupa Janka Šimraka, nikada nije ukinut.