Povijest grkokatolika u Bosni i Hercegovini započinje crkvenosjediniteljskim pokretom koji je nastao u hercegovačkim manastirima Tvrdošu i Zavali u 18. stoljeću. Kasniju povijest Grkokatoličke crkve u Bosni od kraja 19. stoljeća pišu Ukrajinci iz Galicije koji u banjalučkoj okolici podižu svoja brojna naselja i kasnije župe. Općenito je o Hercegovačkoj (Tvrdoškoj) uniji još 30-tih godina 20-tog stoljeća pisao crkveni povjesničar dr. Janko Šimrak. No kako nam otkrivaju arhivski spisi iz 19. stoljeća Hercegovačka unija nije bila usamljeni slučaj u povijesti crkvenosjediniteljske tradicije u Bosni i Hercegovini. Godine 1899. na povijesnoj pozornici u Bosni pojavljuju se dvojica Srpsko-pravoslavnih svećenika koji žele sklopiti crkvenu Uniju s Katoličkom crkvom i pristupiti grkokatoličkoj Križevačkoj eparhiji. U jednom arhivskom spisu (od 17.10.1899.) moli se križevačkog vladiku Julija Drohobeckog da u svoju eparhiju primi igumana Teofila Stefanovića i svećenika Savu Stanisavljevića obojicu iz Bosne. Na molbe međutim križevački vladika Drohobecki odgovara negativno obrazlažući to nemogućnošću osiguranja njihove egzistencije. Grkokatolički križevački vladika Julije Drohobecki vezano za slučaj dvojice bosanskih pravoslavnih svećenika koji žele pristupiti Katoličkoj crkvi među ostalim otkriva i veoma zanimljive podatke o pokušajima bosanskih pravoslavnih svećenika da pristupe Katoličkoj crkvi zadržavajući pritom svoj pradjedovski istočni obred. Vladika Drohobecki u spisu doslovno navodi slijedeće: “Ova dvojica nisu jedina od grčkonesjedinjenih svećenika, koji traže utočište u okrilju naše svete Crkve i Eparhije križevačke, već se takovi slučajevi vrlo često opetuju usprkos tomu, što ih radi pomanjkanja mjesta ne možemo primiti”. Vladika Drohobecki predlaže da iguman Teofil Stefanović i svećenik Sava Stanisavljević pokušaju pristupiti u koji “galički (o.p. ukrajinski) grčkokatolički manastir”. Crkvenosjediniteljski pokret, kao što vidimo iz arhivskih spisa, bio je itekako prisutan u Bosni krajem 19. stoljeća.
Srpsko-pravoslavni svećenici iz Bosne tražili su 1899. godine prijelaz u Grkokatoličku crkvu
