Rad prof. Borisa Graljuka o nadbiskupu Stadleru i inicijativi da se osnuje Grkokatolička ukrajinska biskupija u BiH
U crkvenim krugovima sve se više otkriva iznimna uloga vrhbosanskog nadbiskupa dr. Josipa Stadlera u naporima da se osnuje samostalna Grkokatolička biskupija u Bosni i Hercegovini početkom prošlog stoljeća, točnije 1907. i 1909. godine. Dodatan doprinos razumijevanju ove danas itekako aktualane teme daje svakako i vrijedno djelo prof. Borisa Graljuka koje nosi naslov “Organiziranje Grkokatoličke crkve u Bosni i Hercegovini za vrijeme nadbiskupa Stadlera”. Znanstveni rad prof. Graljuka objavljen je u Zborniku “Josip Stadler – život i djelo”, Sarajevo, 1999., (str. 197-223). Osim detaljnog opisa doseljenja Ukrajinaca u Bosnu autor ovog važnog djela opisuje, na temelju arhivskih izvora, i prve pokušaje organizacije duhovne skrbi za grkokatolike u Bosni i Hercegovini. Autor uvodeći čitatelja u meritum stvari oko pitanja uspostave Grkokatoličke biskupije u BiH navodi i veliku zaslugu o. Andrije Segedija koji je nadbiskupu Josipu Stadleru predlagao osnivanje nove biskupije u Bosni. Evo što pisac o tome kaže: “Prijedlog da se osnuje nova Grkokatolička biskupija u Bosni i Hercegovini temeljen je na višegodišnjem iskustvu realnog stanja na koje je najviše ukazivao, budući da se je s njim najneposrednije suočavao, jedini grkokatolički svećenik u Bosni o. Andrija Segedi” (str. 213). Nakon što je uvažio sugestije veoma zaslužnog svećenika Andrije Segedija vrhbosanski nadbiskup Stadler u siječnju 1907. u ime Katoličke crkve podnosi Zemaljskoj vladi u Sarajevu elaborat u kojem predlaže formiranje Grkokatoličke biskupije sa sjedištem u Sarajevu. Prof. Graljuk u svom djelu donosi svih sedam točaka elaborata o Bosanskoj grkokatoličkoj biskupiji koje je nadbiskup Stadler izradio u zajedništvu sa ostalim bosansko-hercegovačkim biskupima. U uvodu Elaborata iz 1907. godine stoji: “U Sarajevu bi bio administrator apostolicus, sa svojim tajnikom, koji bi ujedno bio i župnik za grkokatolike u Sarajevu…” U daljnjim točkama govori se o organizaciji grkokatoličkih župa i filijala diljem Bosne, a u zadnjem sedmom članku Elaborata nadbiskup Stadler konačno predlaže: “Samostan reda sv. Bazilija trebao bi se otvoriti u Sarajevu. Bio bi to samostan za grkokatoličke redovnike….” Na kraju Elaborata predlagač tj. nadbiskup Stadler logično zakljućuje: “da se koji od grkokatoličkih Ukrajinaca iz Galicije (Haličine) imenuje apostolskim administratorom u Sarajevu…” Izvrstan rad prof. Graljuka o pokušajima nadbiskupa dr. Josipa Stadlera da osnuje Grkokatoličku biskupiju u Bosni i Hergecovini zaslužuje poseban prostor u našim katoličkim tiskanim i digitalnim medijima. Katoličkoj javnosti svakako su potrebne radijske i televizijske emisije te neposredna predavanja kako bi se detaljno upoznali sa plemenitim djelom nadbiskupa Stadlera oko očuvanja i izgradnje samostalnosti Grkokatoličke – ukrajinske crkve u Bosni i Hercegovini.
(o.p.: Cjeloviti rad prof. Borisa Graljuka “Organiziranje Grkokatoličke crkve u Bosni i Hercegovini za vrijeme nadbiskupa Stadlera” nalazi se u Žumberačkom arhivu u Stojdragi, fascikl GRKOKATOLICI U BOSNI I HERCEGOVINI”)
Rad prof. Borisa Graljuka o nadbiskupu Stadleru i inicijativi da se osnuje Grkokatolička ukrajinska biskupija u BiH
