Pokrenut postupak za priznavanje Ukrajinske grkokatoličke crkve (UGC) u BiH
Grkokatolički svećenici u BiH (Republici Srpskoj) podnijeli su pred nadležnim državnim tijelima zahtjev za priznavanje Ukrajinske grkokatoličke crkve (UGC) kao samostalne pravne osobe. Grkokatolici u BiH od 1923. godine nalaze se u sastavu hrvatske Križevačke biskupije okupljeni u vlastitom Bosansko-hercegovačkom vikarijatu (arhijerejskom namjesništvu). Pokretanje postupka veoma je značajno jer sama grkokatolička zajednica u BiH preko svojih zakonitih svećenika pokreće zaseban postupak koji ima za cilj dugoročno definirati poziciju grkokatolika u toj državi. Podsjetimo, sarajevski nadbiskup Josip Stadler kao ordinarij za grkokatolike u Bosni još je 1908. godine predlagao osnivanje samostalne grkokatoličke biskupije (eparhije) za Ukrajince grkokatolike sa vlastitim eparhijskim sjedištem i ordinarijem koji bi stalno boravio u BiH. Iako prijedlog nadbiskupa Stadlera nije zaživio ipak i u narednom periodu tražio se „modus vivendi“ za trajno rješenje crkveno-pravnog položaja ukrajinskih grkokatolika u BiH. Ispravno razumijevajući narav stvari i u dobroj vjeri križevački biskupi osnovali su svojevremeno Bosansko-hercegovački grkokatolički vikarijat u BiH kao moguće trajnije rješenje. Nedavno pokretanje postupka u BiH za priznavanje Ukrajinske grkokatoličke crkve (UGC) zapravo potvrđuje da naziv „Bosansko-hercegovački grkokatolički vikarijat“ nije trajno rješenje jer u svom nazivu ne sadrži nacionalnu odrednicu već isključivo obrednu. Ukoliko bi naziv „Bosansko-hercegovački vikarijat“ bio rješenje onda se razumije da se ne bi pokretao sadašnji posebni postupak za priznavanje drugog naslova kao što je Ukrajinska grkokatolička crkva (UGC) u BiH. Ovdje treba razumjeti da je kod Ukrajinaca u BiH razvijena nacionalna svijest te je njima svakako bliža Ukrajina nego li Hrvatska s kojom ih ne veže niti jezik niti nacionalna pripadnost. Prema jučerašnjem tumačenju pravnika niti crkveno-pravno, Ugovorima između RH i Države Vatikana (iz 1998.) s Hrvatskom državnom nisu vezane ukrajinske grkokatoličke župe u BiH. Njih hrvatske institucije ne prepoznaju u svom sustavu kao dio hrvatskog korpusa. Prema tumačenju stručne službe grkokatolici u BiH ne smatraju se dijelom hrvatske nacionalne manjine te su stoga izuzeti iz zakona o pomoći hrvatskim nacionalnim manjinama izvan RH. Pokretanje pravnog postupka svakako je prilika da se podrži grkokatoličku ukrajinsku zajednicu u Bosni i Hercegovini koja želi sudskim putem od Republike Srpske ishoditi priznanje vlastite Ukrajinske grkokatoličke crkve.
Pokrenut postupak za priznavanje Ukrajinske grkokatoličke crkve (UGC) u BiH
