Podrazumijeva se da budući grkokatolički egzarh u BiH bude Ukrajinac
Mnogobrojna pitanja vezana za dismembraciju Križevačke eparhije tj. moguće osnivanje novog Grkokatoličkog (ukrajinskog) egzarhata u BiH, u posljednje vrijeme dobila su svoj odgovor. Stručnjaci za crkveno pravo, od kojih neki veoma dobro poznaju prilike u hrvatskoj Križevačkoj eparhiji i svakako ih treba uvažiti, smatraju kako crkveno pravni položaj budućeg Grkokatoličkog egzarhata u BiH treba promatrati u okviru Biskupske konferencije BiH. Kako neslužbeno tumače naši cijenjeni pravnici uključivanjem budućeg Egzarhata u BK BiH isti stječe i pravni status pred državom Bosnom i Hercegovinom čime država zapravo prema njemu preuzima i određenu odgovornost jednako kao i prema drugim članicama BK BiH. Analizirajući stanje oko uspostave Egzarhata postavljalo se i pitanje oko mogućeg sjedišta. Treba sa svom ozbiljnošću uzeti u obzir pastoralnu potrebu prema kojoj bi sjedište Grkokatoličkog egzarhata trebalo smjestiti u Banja Luku. Tome prijedlogu u prilog ide blizina samih grkokatoličkih župa, koje se gotovo sve nalaze u široj banjalučkoj regiji. Međutim, ukoliko dođe do osnivanja novog Grkokatoličkog egzarhata u Bosni i Hercegovini podrazumijeva se da poglavar Egzarhata tj. ordinarij (vladika) redovito sudjeluje u radu Biskupske konferencije BiH kao i na svim državnim susretima na kojima sudjeluju predstavnici vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini. U tom kontekstu treba razumjeti tumačenje iskusnih crkvenih diplomata koji smatraju da bi grkokatolički egzarh trebao rezidirati u glavnom gradu BiH tj. u Sarajevu gdje je središte crkvene i državne vlasti. Međutim najrealnije je rješenje koje bi zadovoljilo potrebe pastorala i protokolarne obveze, a po kojem bi egzarh rezidirao u Sarajevu, a u Banja Luci bi imao tzv. zamjenski ured u kojem bi boravio prema pastoralnoj potrebi. U procesu uspostave novog Egzarhata osnivač tj. Sveta Stolica uzima u obzir i nacionalni sastav zajednice grkokatolika na području države u kojoj se namjerava osnovati novi egzarhat. U slučaju Bosne i Hercegovine situacija je veoma jednostavna jer apsolutnu većinu zajednice katolika istočnog obreda čine Ukrajinci. Podrazumijeva se stoga da budući grkokatolički egzarh u BiH bude upravo Ukrajinac. Sa ovim prijedlogom slažu se i visoki crkveni dužnosnici koji su se proteklih mjeseci detaljno upoznali sa aktualnim stanjem Ukrajinske grkokatoličke zajednice u Bosni i Hercegovini. Međutim, tu treba postaviti i praktično pitanje vezano za samog egzarha. Ukoliko bi kandidat za grkokatoličkog egzarha u BiH govorio isključivo ukrajinskim jezikom pojavio bi se problem određene jezične barijere u kontaktu sa drugim biskupima ili državnim tijelima sa kojima po prirodi stvari egzarh surađuje u Bosni i Hercegovini. Tu se mora unaprijed razmišljati i o mogućem sudjelovanju grkokatoličkog egzarha na svečanostima rimokatolika u BiH i u Hrvatskoj za što je važno poznavati hrvatski jezik. Iz tog razloga treba usvojiti mišljenje da budući egzarh poznaje i jezik države u kojoj bi obnašao službu ordinarija. Sasvim je prihvatljiv prijedlog uvaženih svećenika grčkog i latinskog obreda koji navode kako u Ukrajini u ovome trenutku ima redovnika (Bazilijanaca) koji su studirali na Isusovačkom teološkom fakultetu u Zagrebu te dobro poznaju naš jezik, a pritom ispunjavaju i nacionalni kriterij tj. pripadaju Ukrajinskom narodu. Uzimajući u obzir oba kriterija, treba istaknuti možda najvažniji detalj vezan za budućeg grkokatoličkog egzarha u BiH. On svakako treba biti redovnik (Bazilijanac ili Studita) jer samo takva osoba može obnoviti monaški život među Ukrajincima-grkokatolicima u Bosni. Obnova nekadašnjeg manastira u Kamenici može se povjeriti isključivo osobi koja ima podršku svoje matične monaške zajednice u Ukrajini.
