U Rimu su se nedavno sastali Papa i ukrajinski grkokatolički vrhovni arhiepiskop Sjatoslav. U bazilici Sv.Petra služena je tom prilikom grkokatolička liturgija kojoj su uz papu i arhiepiskopa prisustvovali i mnogobrojni grkokatolički mitropoliti, biskupi, igumani i svećenici. Na početku susreta arhiepiskop Svjatislav održao je pozdravni govor u kojem je pred papom detaljno prikazao potrebu osnivanja patrijarhata za ukrajinsku grkokatoličku crkvu koja danas broji preko pet milijuna vjernika. Bolji poznavatelji crkvenog prava razumiju da osnivanje patrijarhata predstavlja najvišu razinu crkvenog samo odlučivanja unutar Katoličke crkve. Patrijarhat nadilazi državne granice i pod njegovu jurisdikciju pripadaju i druge metropolije i biskupije izvan državnog područja gdje se samo sjedište patrijarhata nalazi. Arhiepiskop Svjatislav naveo je u bazilici sv. Petra kako je sadašnja Ukrajinska grkokatolička crkva već sada uređena po „sinodalnom ustroju“ i ima pod svojom jurisdikcijom određene mitropolije u Kanadi, SAD-u i Europi. Vrhovni arhiepiskop Svjatislav nadalje je naveo kako je ukrajinski narod svoje vrhovne crkvene pastire oduvijek nazivao patrijarsima. Iznad svega je zanimljiva rečenica arhiepiskopa Svjatislava u kojoj je spomenuo i nakanu pape Lava XIII. koji je još u 19. stoljeću želio osnovati „ Grkokatolički patrijarhat u Austrougarskoj imperiji“. U tom kontekstu može se razumjeti da bi se u sklopu osnivanja Patrijarhata dotaklo i pitanje Križevačke eparhije. Konkretno pitanje vezano je uz nakanu grkokatolika Ukrajinaca u Bosni i Hercegovini koji već gotovo osamdeset godina pokušavaju postići viši stupanj crkvene samostalnosti s više ili manje uspjeha. Naime u posljednjim desetljećima iz Križevačke eparhije oformljen je egzarhat u Vojvodini tj Srbiji u kojem su dominantni Rusini i egzarhat u Makedoniji u kojem su dominantni Makedonci. Ostala je neispunjena želja Ukrajinaca na jugoistoku Europe tj. u Bosni i Hercegovini, koji su željeli vlastiti egzarhat u kojem će Ukrajinci činiti većinu. O pitanju reorganizacije Križevačke eparhije više se puta razgovaralo i u crkvenim krugovima u Zagrebu. Prema izvorima koji su vrlo bliski Rimskoj kuriji grkokatolici u BiH za sada ne mogu dobiti vlastitu eparhiju ni egzarhat već je jedino realno osnivanje posebne Apostolske adimnistrature, što je treća razina crkvene samostalnosti. Međutim ukoliko papa proglasi Ukrajinski grkokatolički patrijarhat, što je vrlo vjerojatno, otvoriti će se izravna mogućnost pravne uspostave Grkokatoličke ukrajinske crkve u BiH, koja se već osamdeset godina nalazi pod jurisdikcijom hrvatske Križevačke eparhije, a novim preustrojem pripala bi pod nadležnost budućeg Ukrajinskog grkokatoličkog patrijarhata, sa vlastitim biskupom, koji nužno ne mora stolovati u Bosni. Grkokatolici u BiH nadaju se da će patrijarh Svajtoslav ove godine posjetiti grkokatolike u BiH te ohrabriti njihova nastojanja za postizanje više crkvene autonomije BiH. Svakako bi osnivanje Grkokatoličke ukrajinske crkve sa sjedištem u Banja Luci dodatno osnažilo Katoličku crkvu u susjednoj državi.
Pitanje ukrajinskog grkokatoličkog patrijarhata i Križevačka eparhija
