Papa: „Iz Sarajeva se uzdiže vapaj naroda Božjeg: Nikad više rata!“
„Danas se, draga braćo i sestre, još jednom iz ovoga grada uzdiže vapaj naroda Božjega i svih muškaraca i žena dobre volje: Nikad više rata!“
Papa Franjo je 6. lipnja na stadionu Koševo u Sarajevu predslavio euharistijsko slavlje na kojem je sudjelovalo oko 67 tisuća vjernika, od kojih oko 23 tisuće iz Hrvatske.
Započinjući homiliju Papa je istaknuo riječ koja je više puta odjeknula u prigodnim liturgijskim čitanjima: „Mir! Uistinu, snažna proročanska riječ! Mir je Božji dar, Božji plan za čovječanstvo, povijest i sve stvoreno, plan koji uvijek nailazi na protivljenja čovjeka i zloga.“
U našem vremenu „težnja za mirom i trud oko njegovog postizanja sukobljavaju se s činjenicom da se u svijetu trenutno vode toliki oružani sukobi. To je jedna vrsta trećega svjetskog rata koji se vodi ‘u dijelovima’ te se u kontekstu globalne komunikacije doživljava prava ratna klima“, rekao je Sveti Otac.
„Postoje neki koji bi namjerno htjeli stvarati i izazivati ovu klimu, posebno oni koji nastoje izazvati sukobe među različitim kulturama i civilizacijama te oni koji smišljaju ratove kako bi prodavali oružje“, poručio je Papa naglašavajući strahotu rata koji „podrazumijeva djecu, žene, starce u izbjegličkim kampovima: podrazumijeva prisilno napuštanje domova; podrazumijeva razrušene kuće, ulice i gospodarske objekte; podrazumijeva iznad svega tolike razorene živote“.
„Vi to vrlo dobro znate jer ste sve ovo doživjeli upravo ovdje: kolika patanja, kolika razaranja, kolika bol“, suosjeća Sveti Otac ističući: „Danas se, draga braćo i sestre, još jednom iz ovoga grada uzdiže vapaj naroda Božjega i svih muškaraca i žena dobre volje: Nikad više rata!“
Papa Franjo je rekao kako, usred ratne klime koja se stvara, Isusove riječi ‘blago mirotvorcima’ poput sunčeve zrake „prodire kroz oblake“. Istakuno je kako je to poziv „uvijek aktualan koji vrijedi za svaki naraštaj“. Također je napomenuo kako je svatko sposoban govoriti o miru „čak i na licemjeran i lažan način“, a Gospodin ne kaže blaženi propovjednici mira već kaže „Blago miro-tvocima “, to jest onima koji ga tvore, stvaraju“.
„Stvarati mir svojevrsno je umijeće: zahtjeva se strast, strpljivost, iskustvo, postojanost. Blaženi su oni koji siju mir svojim svagdanjim radom, s gestama služenja, bratstva, dijaloga, milosrđa“, istaknuo je Papa napomenuvši kako će se upravo oni „sinovima Božjim zvati“, jer Bog sije mir uvijek i posvuda; u punini vremena poslao je svojega Sina da imamo mir!“
„Stvarati mir je posao koji se neumorno ostvaruje svaki dan, korak po korak“, naglasio je papa Franjo.
„Ma kako se stvara, kako se ostvaruje taj mir?“, upitao je Papa i uputio na riječi proroka Izaije: „Mir će biti djelo pravde“ (Iz 32, 17).
„Prema ‘Vulfgati’ glasi: ‘Opus iustitiae pax’ – to je postalo slavno geslo kojega je proročki preuzeo papa Pio XII. Mir je djelo pravde. Niti ovdje se ne radi o teoriji i planiranju pravde, već o pravdi koja je primijenjena, življena. Novi Zavjet nas uči kako je savršeno ispunjenje pravde ljubiti bližnjega kao sebe same“, poručio je Sveti Otac.
„O kako se mijenjaju stvari kada, s milošću Božjom, slijedimo ovu zapovijed. To je zbog toga jer se mi mijenjamo!“, nastavio je Papa i objasnio: „Ona osoba, onaj narod kojega sam dosada doživljavao kao neprijatelja, zapravo ima isto lice kao i ja, moje srce, moju dušu. Imamo istoga Oca na nebesima.“ Prema tome, „istinska bi pravednost bila činiti toj osobi, tome narodu, sve ono što bih volio da bude učinjeno meni i mome narodu“, zaključio je Papa.
Osvrnuvši se na drugo misno čitanje, na poslanicu svetoga Pavla Kološanima, Sveti je Otac rekao kako nam je Pavao „pokazao prijeko potrebne osjećaje za stvaranje mira: ‘Zaodjenite se u mirotvorno srce, dobrostivost, poniznosti, blagost strpljivost te podnosite jedni druge praštajući si, ako tko ima kakvu pritužbu! Kao što je Gospodin vama oprostio tako i vi!’ (Kol 3, 12-13)“
„To su osjećaji koji nam pomažu da, ondje gdje živimo, postanemo umjetnici u stvaranju mira“, rekao je papa Franjo istaknuvši kako se ne smijemo zavaravati da to ovisi samo o nama jer bismo pali „u prazni moralizam“.
„Mir je dar Božji, ne u kakvom magijskom smislu, nego upravo u ovom: On – Krist, sa svojim Duhom, može utisnuti u naša srca i tijela ove osjećaje i učiniti nas istinskim oruđem svoga mira“, napomenuo je papa Franjo rekavši kako nam apostol govori kako je „mir dar Božji baš zato jer je plod njegove pomirbe s nama“.
„Samo ako se pomiri s Bogom, čovjek postaje pravi mirotvorac“, istaknuo je Sveti Otac.
Zaključujući svoju homiliju rimski je nadbiskup još jednom pozvao na mir: „Molimo danas Gospodina po zagovoru Blažene Djevice Marije, milost da imamo jednostavno srce, puno strpljivosti, želje i zalaganja za pravednost. Molimo ga da budemo milosrdni, da se zalažemo i da stvaramo mir, a ne rat i neslogu. Jedimo je to put koji nas čini sretnima, koji nas čini blaženima.“
Obraćajući se Papi na završetku mise, kardinal Puljić je rekao „Posebno Vam zahvaljujem što ste nas ohrabrili i potaknuli nas da ne štedimo svoje snage u podupiranju slabih; da pomognemo – na način kako nam je najprikladnije – sve one koji imaju iskrenu i opravdanu želju za ostankom u rodnoj zemlji; da utažujemo duhovnu glad onih koji vjeruju u neprolazne vrijednosti, proizašle iz Evanđelja. To istinski nastojimo činiti. Ali potrebna nam je potpora i ohrabrenje koje ste nam danas donijeli svojom prisutnošću i svojom pastirskom riječju.“
„Sveti Oče, ponesite nas u svom pastirskom srcu. Kao Vi često znate ljubazno reći da ne zaboravimo moliti za Vas, tako i ja, krhki pastir ove mjesne Crkve, molim Vas, Sveti Oče: uključite nas u svoje molitve da ne posustanemo noseći se svaki dan s brojnim izazovima života. Htjeli bismo biti radosni svjedoci nade i oduševljeni navjestitelji radosne vijesti, a to nije moguće bez milosti Božje. Blagoslovite nas i neka nas taj apostolski blagoslov krijepi i jača u našem poslanju na ovim prostorima i u ovim vremenima”, zamolio je Svetog Oca na kraju svog obraćanja kardinal Puljić.
U koncelebraciji s papom Franjom na misi na Olimpijskom stadionu Koševo je bilo pet kardinala, 35 (nad)biskupa te više od sedamsto svećenika. Uz domaćina vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića, nazočni su bili i državni tajnik kardinal Pietro Parolin, predstojnici Vijeća za međureligijski dijalog i Vijeća za jedinstvo kršćana kardinali Jean-Louis Tauran, Kurt Koch i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
U koncelebraciji su bili i apostolski nuncij u BiH Luigi Pezzuto, te nadbiskupi Giovanni Angelo Becciu, Ivan Devčić, Stanislav Zore, Marin Barišić, Đuro Hranić, Želimir Puljić i Stanislav Hočevar te nadbiskup u miru Marin Srakić.
Bili su tu i biskupi Franjo Komarica, Ratko Perić, Tomo Vukšić, Mate Uzinić, Antun Škvorčević, Janos Penzes, Đura Džudžar, Nikola Kekić, Juraj Jezerinac, Josip Mrzljak, Vjekoslav Huzjak, Makarios Tewfik, Egidije Živković, Ladislav Nemet, Ante Ivas, Vlado Košić, Mile Bogović, Ivica Petanjak, Kiro Stojanov, Đuro Gašparović, Dražen Kutleša, Jurij Bizjak i Metod Pirih te pomoćni biskupi Pero Sudar, Marko Semren i Thomas Löhr. Među više od sedamsto svećenika bili su i provincijali fra Lovro Gavran OFM, fra Miljenko Šteko, OFM i o. Ante Tustonjić, SJ.
Za ovu prigodu izabran je obrazac mise „Za mir i pravdu“ te pripadajuća čitanja. Misa zbog svoje svečanosti ima slavu, a zbog patničke povijesti na bosanskohercegovačkim prostorima ima i vjerovanje; a sve je obilježeno bijelom liturgijskom bojom.
Združeni zbor činilo je 1650 pjevača članova 18 zborova s područja Vrhbosanske nadbiskupije, 15 iz Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, 10 iz Banjalučke biskupije, devet zborova iz Hrvatske, među kojima je i Redovnički Band aid te Ekumenski muški zbor beogradske katedrale. Izvodili su VIII. koralnu „Anđeosku” misu. Ravnatelj liturgijskog pjevanja i zborovođa bio je vlč. Marko Stanušić, instrumentalna pratnja puhački orkestar Oružanih snaga BiH čiji je voditelj pukovnik Tomo Sušec, a za orguljama je bio Danijel Žontar.