Praksa opstojnosti samostalnih grkokatoličkih egzarhata u Italiji, Grčkoj, Makedoniji i Srbiji pokazuje da je potrebno konačno osnovati i zaseban ukrajinski grkokatolički egzarhat i u Bosni i Hercegovini koji će u svemu biti potpuno neovisan od hrvatske Križevačke eparhije. Gledajući s zakonskog stajališta nema nikakve crkveno-pravne zapreke da se u Bosni i Hercegovini ne osnuje samostalni Grkokatolički egzarhat. Dakako da se pritom podrazumijeva imenovanje i vlastitog egzarha s egzarhatskim sjedištem. U Bosni i Hercegovini nalazi se apsolutno dovoljan broj župa te postoji i sva potrebita infrastruktura koja je potrebna za funkcioniranje egzarhata, a tu se uz sjedište za egzarha podrazumijeva i nematerijalna podrška tj. redovnička zajednica koja stoji na raspolaganju ordinariju u svakodnevnom vođenju egzarhatskog sjedišta. Kao središte novog egzarhata prirodno se nameće mjesto Banja Luka. Ukoliko Sveta Stolica prihvati prijedlog, postojeća banjalučka crkva u centru grada uzdignuti će se na razinu saborne crkve. Gledajući nacionalni sastav grkokatoličke zajednice u BiH uviđa se da tu žive isključivo Ukrajinci stoga i budući egzarh treba biti iz ukrajinske nacije koja čini apsolutnu većinu na bosanskom području a što je u skladu i s crkvenom praksom. Opravdanost osnivanja Bosanskog egzarhata treba prije svega promatrati u pastoralnom smislu, ali i u materijalnom. Naime ono što primjećuju mnogi u Zagrebu i na što upozoravaju jesu učestali odlasci predstavnika Ordinarijata križevačke eparhije u obilaske po BiH, što stvara nemali trošak Ordinarijatu, a moguće ga je izbjeći ukoliko će vlastiti bosanski grkokatolički ordinarij stalno boraviti u BiH među svojom pastvom kao što je to praksa kod rimokatoličkih ordinarija u Bosni. Kako to ispravno primjećuje hrvatski grko i rimo katolički kler nema slučajeva da neki biskup iz Hrvatske upravlja područjem u BiH te da se na taj način bespotrebno umnažaju troškovi putovanja. Sve je više i onih koji uviđaju da je zbog ovakvog neprirodnog teritorijalnog ustroja Križevačke eparhije postalo na žalost uobičajeno da se bespotrebni trošak stvara i učestalim dolaskom grkokatoličkog bosanskog svećenstva u Zagreb iako se svi sastanci s ordinarijem i vikarom mogu održavati u samoj Bosni gdje su župe na relativno malom području, međusobno dobro povezane. Zaista nema smisla da svećenici iz BiH dolaze u Zagreb, prevaljuju toliki put, gube dragocjeno vrijeme, a rješavaju banalna pitanja koja se mogu efikasno riješiti i s osposobljenom osobom (administratorom) u Banja Luci. Racionalnije je imenovati grkokatoličkog egzarha u BiH, nego da se učestalo putuje u Zagreb i iz Zagreba i pritom se bespotrebno stvara veliki putni trošak za kojeg zaista nema nikakvog opravdanja. Može se postaviti hipotetsko pitanje: što bi se događalo da svojevremeno Sveta Stolica nije osnovala egzarhat u Makedoniji odnosno Srbiji? Vjerojatno bi i danas svećenici iz tih udaljenih država morali dolaziti u Zagreb po dužnostima i koliki bi si bespotrebni trošak stvarali zbog toga. Osnivanjem egzarhata u Srbiji i Makedoniji i imenovanjem vlastitih biskupa uvelike je racionaliziran način funkcioniranja crkvenih pravnih osoba, a pravodobnim zalaganjem za osnivanjem samostalnih egzarhata križevački biskupi izbjegli su moguću kritiku Istočne kongregacije zbog neracionalnog upravljanja biskupijom. Treba li prevaljivati stotine kilometara da bi se iz Zagreba došlo na proštenje u neku bosansku kapelu, i stotine kilometara nazad, plaćati gorivo i cestarinu, ili ipak treba promisliti da se racionalizira uprava tako da se Bosni jednostavno dodijeli vlastiti egzarh koji će obilaziti bosansko područje iz neposredne blizine uz minimalan trošak. Svakako je to tema za Kongregaciju za Istočne crkve u Rimu, ali i za hrvatski episkopat koji se na sreću sve više informira o položaju grkokatolika u BiH. Konačno, ovih dana se može naslutiti da sveta Crkva ipak traži rješenje za ovu situaciju što svakako ohrabruje, jer već se desetljećima s obije strane Save priželjkuje racionalizacija teritorijalnog ustroja Križevačke eparhije kao i osnivanje novog ukrajinskog Grkokatoličkog egzarhata u BiH.
Osnivanje Grkokatoličkog egzarhata u BiH uvelike smanjuje troškove
