Kakve su granice Zagrebačke crkvene pokrajine?

Kakve su granice Zagrebačke crkvene pokrajine?

Kakve su granice Zagrebačke crkvene pokrajine?
Pitanje dismembracije Križevačke eparhije crkveno-pravno gledajući nadilazi biskupijsku razinu te zbog specifične pravne pozicije Križevačke eparhije ovo pitanje ulazi u domenu metropolitanske razine. Križevačka eparhija osim što je Crkva vlastitog prava ona je od 11. prosinca 1852. i članica Zagrebačke metropolije odnosno Zagrebačke crkvene pokrajine što je čini neodvojivim dijelom Crkve u Hrvata. Križevačka eparhija je dakle povijesno gledajući izvorno hrvatska grkokatolička biskupija koja se tijekom povijesti iz određenih razloga proširivala. Koji su bili razlozi da se Križevačka eparhija proširila na teritorij Srbije i Makedonije danas uistinu više nije niti važno jer su tamo odlukom Svete Stolice osnovani samostalni grkokatolički egzarhati te više nema crkveno-pravne povezanosti s hrvatskom Križevačkom eparhijom. Ipak mnoge vjernike i svećenike na području Zagrebačke crkvene pokrajine osobito one koji se bave nacionalnim temama zanima zašto se Križevačka eparhija proširila na područje Bosne i Hercegovine i da li je to općeprihvaćeno stanje u Crkvi u Hrvata? Može se ćuti i pitanje: Zbog čega Zagrebačka crkvena pokrajina još uvijek, 25 godina nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, preko granica Križevačke eparhije baštini jugoslavensku teritorijalnu tradiciju? S obzirom da Križevačka eparhija zaista obuhvaća teritorij BiH tj. Republike Srpske, gdje žive Ukrajinci grkokatolici, pojedini hrvatski povjesničari zaključuju da Zagrebačka crkvena pokrajina preko Križevačke eparhije u svom sastavu ima i Republiku Srpsku što je zapravo činjenica. Po toj logici postavlja se pitanje kako na karti izgledaju granice Zagrebačke crkvene pokrajine, jesu li to granice usklađene s državnom granicom Republike Hrvatske ili je to granica koja uvelike podsjeća na jugoslavensko razdoblje? Nije s gorega spomenuti da su čak i srpsko-pravoslavne eparhije u RH poštujući suverenitet i integritet RH uskladile svoje eparhijske granice s granicom Domovine. Formiranjem samostalnog Grkokatoličkog egzarhata u BiH konačno bi se riješilo i pitanje usklađenosti granice Križevačke eparhije tj. Zagrebačke crkvene pokrajine s državnom granicom, ali o tome pitanju su prvenstveno pozvani donijet svoj pravorijek biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine. Do konačne odluke hrvatskih biskupa o pitanju dismembracije Križevačke eparhije vrijedi odluka vladike Dionizija Njaradija koji se vođen jugoslavenskim idealima potrudio da se 1923. teritorij BiH pripoji hrvatskoj Križevačkoj eparhiji.