Kako je izgledao grkokatolički manastir u Kamenici u Bosni i Hercegovini
U bosanskohercegovačkom naselju Kamenica svojevremeno je postojao ukrajinski grkokatolički manastir. Od osnutka manastirom su upravljali ukrajinski redovnici iz zajednice Studita. Kasnije su manastir preuzele časne sestre Vasilijanke. Gotovo da i nema fotografija na kojima bi se vidio cjeloviti izgled tog manastira jer je on već odavna razrušen. Da nema ove fotografije možda generacije grkokatoličkih vjernika uopće ni bi znali kako je studitski manastir u Kamenici izgledao. No ipak slika nam prikazuje da je nekadašnji ukrajinski manastir u Kamenici bio itekako velik. Imao je dvije zgrade, drveni zvonik i velika zemljišta u okolini. Koji su bili razlozi uništenja grkokatoličkog manastira u Kamenici svima nam je dobro poznato, a posljedice tog čina osjećaju se još i danas. Manastiri uvijek daju duhovnu sigurnost široj zajednici koja je na njih vezana. Vjernici znaju da će redovnici uvijek biti uz njih, razborito ih savjetovati i voditi zajednicu prema napretku. Upravo su studitski monasi iz Kamenice bili nositelji ideje o uspostavi Ukrajinske grkokatoličke crkve u Bosni i Hercegovini. Ideja je i dan danas nakon tolikih desetljeća otkako u BiH nema Studita, itekako aktualna. Teško se može postići željena samostalnost Ukrajinske grkokatoličke crkve u BiH, i konačno ono što je najvažnije njezina dugoročna samoodrživost bez tijesne povezanosti sa ukrajinskim grkokatoličkim redovništvom. Tim više jer da bi se uspostavio novi ukrajinski Grkokatolički egzrarhat sa sjedištem u Banja Luci potrebno je imenovati egzarha i njegovog pomoćnika tj. tajnika. To svakako neće ići bez podrške ukrajinskih studita ili bazilijanaca koji iz svojih redova jedini mogu dati kandidate za ta mjesta. Hrvatska Križevačka eparhija iz koje se očekuje skorašnje izdvajanje područja Bosne i Hercegovine u novi bosanski Egzarhat, naprosto nema kandidata za ta mjesta jer su većinom svećenici oženjeni, a i samoj Križevačkoj eparhiji na tlu Hrvatske u ovom trenutku nedostaju svećenici. Bez svake sumnje ukrajinskoj grkokatoličkoj zajednici u Bosni i Hercegovini potreban je priliv novih duhovnih snaga iz Ukrajine ili ukrajinskog iseljeništva koje će podići UGC u BiH na viši stupanj pastoralnih aktivnosti. Ukoliko se što hitnije ne osnuje novi ukrajinski Grkokatolički egzarhat i imenuje egzarh mogla bi se dogoditi potpuna asimilacija cjelokupne zajednice, što svakako nitko razuman ne želi. Da se na vrijeme reagiralo možda ne bi došlo ni do uništenja studitskog manastira u Kamenici. Ponekad se neželjene situacije dogode upravo jer se na vrijeme nije reagiralo.