U Rimu je u utorak 3. prosinca 2013. započeo trodnevni sastanak Vijeća kardinala koji je sazvao papa Franjo s ciljem pokretanja postupka revizije i nadopune Apostolske konstitucije PASTOR BONUS (Pastir Dobri) o Rimskoj kuriji, koju je svojevremeno objavio papa Ivan Pavao II. O kako važnom dokumentu se radi najbolje potvrđuje činjenica što je Konstitucija morala biti integralno tiskana u najvažnijim crkveno pravnim dokumentima Katoličke crkve; Zakoniku kanona Istočnih Crkva (ZKIC); za grkokatolike i Zakoniku kanonskog prava (ZKP); za rimokatolike. Apostolska konstitucija Pastor Bonus koja detaljno uređuje pravne odnose Rimske kurije može se u cijelosti pronaći u hrvatskom prijevodu u knjizi Zakonik kanona Istočnih Crkava, Zagreb 1996., na str. 767 do 859., koju posjeduje svaka grkokatolička župa. Za Grkokatoličku crkvu u Hrvatskoj (Križevačku eparhiju), a osobito za Krajevno pravo Križevačke eparhije (KPKE) najznačajnije su pravne odredbe Apostolske konstitucije koje govore o dva tijela Rimske kurije, a to su; Kongregacija za Istočne Crkve i Papinsko vijeće za tumačenje zakonskih tekstova. Apostolska konstitucija uređuje pravni okvir tj. ovlasti Kongregacije za Istočne Crkve u šest članaka (Čl. 56 – Čl. 61) od kojih je za Krajevno pravo Križevačke eparhije (KPKE) najvažniji članak 59., koji kaže: „ Kongregacija isto tako s pomnjivom brigom prati zajednice istočnih vjernika koji borave na područnim okružjima latinske Crkve i brine se za njihove duhovne potrebe preko pohoditelja, dapače i preko vlastite hijerarhije, ako je moguće i ako to zahtijevaju broj vjernika i okolnosti, pošto se posavjetuje s Kongregacijom mjerodavnom za osnutak partikularnih Crkava na tom području“ (ZKIC, str.815). Kao što je navedeno osim Istočne kongregacije napose važno mjesto za hrvatske grkokatolike u ovom trenutku zauzima i Papinsko vijeće za tumačenje zakonskih tekstova koje je jedino mjerodavno za odobravanje krajevnog prava određene samosvojne crkve kakva je i naša Križevačka eparhija. U tom smislu Apostolska konstitucija Pastor Bonus u članku 158. jasno određuje: „ Na zahtjev zainteresiranih strana odlučuje jesu li krajevni zakoni i opće odluke koje su donijeli zakonodavci niži od vrhovne vlasti u skladu s općim crkvenim zakonima ili nisu“ (ZKIC, str. 847). Krajevno pravo određene samosvojne Istočne katoličke crkve se dakle sa pismenim zahtjevom poglavara (ordinarija) upućuje upravo ovom tijelu koje u Rimskoj kuriji nadalje usko surađuje s Istočnom kongregacijom. Sastanak Vijeća kardinala na čelu s papom Franjom neka bude u svakom smislu plodonosan za sveopću Crkvu.
Iznimna važnost konstitucije Pastor bonus za Krajevno pravo Križevačke eparhije
