Hrvat Aleksandar Komulović zaslužan za sklapanje Brest-litovske unije 1596.
Zahvaljujući arhivskim dokumentima koji su nedavno pronađeni u isusovačkim tajnim arhivima u Rimu uvelike se mijenja shvaćanje povijesnog slijeda nastanka Brest-litovske unije iz 1596. godine. Tko je uopće mogao do nedavno pomisliti da je zapravo jedan Hrvat najzaslužniji što su rutenski pravoslavci krajem 16. stoljeća sklopili jedinstvo sa Katoličkom crkvom. Pa tko je ta toliko važna osoba o kojoj nam nakon tolikih stoljeća tišine sada dokumentacija iz arhiva Isusovačkog reda daje nova saznanja? Riječ je o crkvenom ugledniku isusovcu Aleksandru Komuloviću (1548.-1608.). Ovaj crkveni diplomat inače rođeni Splićanin već od svoje mladosti kao apostolski vizitator Svete Stolice aktivno se bavio problematikom sjedinjenja pravoslavnih Slavena sa Katoličkom crkvom. U svojim nastojanjima da postigne potpuno jedinstvo Istočne i Zapadne crkve imao je snažnu podršku pape Klementa VIII. Djelovao je kao opunomoćenik Svete Stolice i kao diplomat na najvišoj razini. Uz diplomatski rad posebno je radio na planu tiskanja i podjeli crkvenih knjiga na slavenskom jeziku što mu je omogućavalo pristup u najudaljenije krajeve gdje su živjeli Slaveni istočnog obreda. Iako se o Komuloviću do sada znalo malo, poznato je da je godine 1593. u Rimu tiskao “Nauk krstjanski za slovinski naorod”. Kao vješt diplomat tijekom svog djelovanja stekao je veliki ugled kod poljskih i ruskih knezova i državnih poglavara te ga Papa 1593. godine imenuje papinskim izaslanikom za Poljsku i Rusiju. Treba razumjeti da je u ono vrijeme to bila najviša crkveno-diplomatska pozicija u Poljskoj i Rusiji. Sa takve iznimne pozicije Komulović je razvio posebnu misionarsku djelatnost među rutenskim pravoslavcima. Uz nagovor da se pridruže borbi protiv Turaka, Komulović je za ideju crkvenog sjedinjenja pridobio visoki rutenski kler koji je u konačnici prihvatio jedinstvo sa Rimskom crkvom. Prema najnovijim otkrićima upravo je Aleksandar Komulović pripremio tekst dokumenta kojim se sklapa jedinstvo između Kijevske mitropolije i Rimske crkve. Komulović je vrlo dobro kao diplomat uvidio da se rutenski vjernici ne žele politički prikloniti Poljacima, a crkveno se ne žele složiti sa Rusima, već traže svoj treći put potpune neovisnost. A upravo je to pružala crkvena unija sa Rimom koja je osiguravala i crkvenu i narodnu neovisnost rutenske (ukrajinske) zajednice. Unija koja će se prozvati Brest-litovska uspostavljena je prvotno u Rimu 24. prosinca 1595., a svečano je prihvaćena na saboru rutenskih episkopa u gradu Brestu 1596. godine. Nekoliko mjeseci nakon tog povijesnog događaja već 1597. godine, najzaslužniji za sklapanje unije Hrvat Aleksandar Komulović biva uhićen od strane pravoslavnih Moskovljana pod optužbom, kako piše u dokumentu, da je “glavni krivac za sklapanje Unije”. Iako je Unija sklopljena i više nije bilo povrataka, moskovske vlasti tražile su od Svete Stolice da se “glavnog krivca” Komulovića povuče iz Rusije, što se u konačnici i dogodilo. Ugledni crkveni diplomat koji je pripremio sklapanje Brest-litovske unije konačno se vraća u Hrvatsku gdje provodi svoje posljednje dane. Preminuo je u Dubrovniku 1608. godine. Arhivski dokumenti sada nedvojbeno potvrđuju činjenicu po kojoj se opravdano zaključuje; da nije bilo Hrvata Aleksandra Komulovića rutenski (ukrajinski) bi narod i dalje ostao izvan zajedništva sa Katoličkom crkvom kako je to i bilo do njegova dolaska na rutensko područje 1593. godine.