Grkokatolički marčanski vladika Isaija Popović vizitira selo Sriječak kod Donjeg Lapca godine 1693.
U zadnjem desetljeću 17. stoljeća na tronu marčanskih vladika nalazio se Isaija Popović. Ovaj marčanski vladika uživao je zbog svoje iznimne skromnosti veliko poštovanje u narodu. Godine 1693. vladika Popović iz Marče je otputovao u kanonsku vizitaciju u Liku. Iz sačuvanog pisma vidimo da je te godine izvršio vizitaciju u selu Sriječak kod Donjeg Lapca, a susreo se i s narodnim vojvodama u Lici. U crkvenoj povijesti malo je poznato da je okolica Donjeg Lapca u 17. stoljeću bila izvorište crkvenosjediniteljskog pokreta. Naime u obližnjem Martin Brodu u susjednoj Bosni nalazio se stari manastir Rmanj u kojem su kaluđeri tijekom cijelog 17. stoljeća živjeli u jedinstvu s Katoličkom crkvom – dakle kao grkokatolici. Iz ovog su manastira dolazili najvrjedniji monasi u grkokatolički manastir Marču, a neki rmanjski igumani postajali su i marčanski biskupi. Primjerice rmanjski iguman Sava Stanislavić izabran je od monaha za marčanskog vladiku. Manastir Rmanj bio je zapravo žarište crkvene unije stoga ne ćudi da se marčanski vladika Isaija Popović nalazio u vizitaciji obližnjeg područja. U to vrijeme i odnosi grkokatoličkih marčanskih i rimokatoličkih senjskih biskupa bili su na visokoj razini, a senjski kanonici izdavali su čak i isprave u svrhu posvjedočenja o crkvenoj jurisdikciji na ličkom području. Vrlo je važna jedna takva isprava Senjskog kaptola izdana dne 21. veljače 1696. u kojoj doslovno stoji: „ lički Vlasi pokoravaju se nalozima marčanskog biskupa i sakramente im dijele svećenici grčkog obreda“. Na ovome mjestu treba spomenuti i nakanu senjskog biskupa Martina Brajkovića koji je 1700. godine predložio da se u Senju osnuje grkokatoličko sjemenište.
Grkokatolički marčanski vladika Isaija Popović vizitira selo Sriječak kod Donjeg Lapca godine 1693.
