Na jugu Italije već stoljećima živi zajednica grkokatolika koji se danas nazivaju Italoalbanezi. Ova zajednica, iako malobrojna, plijeni pozornost zbog svoje izvrsne crkvene organizacije koja može poslužiti kao dobar primjer i na našem području. Ustaljeno je mišljenje kako je za osnivanje nove eparhije/biskupije potreban veliki broj vjernika. Slučaj talijanskih grkokatolika svjedoči upravo suprotno. Broj vjernika zapravo nema presudnu ulogu u osnivanju nove biskupije, dapače u slučaju grkokatoličkih eparhija dovoljne su samo tri župe da se oformi nova eparhija ili apostolski egzarhat. Po „načelu objektivne potrebe“ za svega nekoliko tisuća vjernika osnovane su i dvije grkokatoličke eparhije na jugu Italije (Eparchia di Piana degli Albanesi i Eparchia di Lungro). Odredbom Svete stolice imenovani su biskupi, eparhijska sjedišta i katedralne crkve koje nisu veće od naših prosječnih župnih crkava. Potrebno je posebno istaknuti kako su obije eparhije usko povezane i sa grkokatoličkim manastirom Grottaferata u Rimu koji već stoljećima njeguje bizantski obred na području Rima i Italije. Model funkcioniranja talijanskih grkokatoličkih eparhija sa malim brojem vjernika često se puta tijekom proteklih desetljeća uzimao kao primjer i za Križevačku eparhiju iz koje su u proteklih dvadeset godina oformljena dva nova grkokatolička apostolska egzarhata u Srbiji i Makedoniji, a osnivanje egzarhata u Bosni i Hercegovini nije provedeno iako grkokatolici u Bosni imaju više župa nego li primjerice cijela jedna talijanska grkokatolička eparhija. Svakako da je najrazumnije i pastoralno opravdano da se granice određene eparhije/biskupije ili apostolskog egzarhata usklade s državnim granicama. U tom kontekstu treba razumjeti i nedovršeni proces dismembracije teritorijalno prevelike Križevačke eparhije koji je svojevremeno dobro započeo osnivanjem novih apostolskih egzarhata, ali je proces zastao. Danas su gotovo sve hrvatske biskupije, uskladile svoje granice s vanjskim granicama Republike Hrvatske, što bi svakako trebalo učiniti i sa hrvatskom grkokatoličkom biskupijom. Sadašnje područje hrvatske Križevačke biskupije među ostalim uključuje i teritorij entiteta Republike Srpske u susjednoj državi Bosni i Hercegovini. Sagleda li se sva realnost onda je sasvim jasno kako je model talijanskih grkokatoličkih biskupija itekako primjenjiv, ako ne i nasušno potreban ovdašnjoj Hrvatskoj grkokatoličkoj crkvi.
Više o malim grkokatoličkim eparhijama u Italiji može se vidjeti na službenim stranicama:
www.eparchialungro.it
www.eparchiapiana.it
Grkokatoličke eparhije u Italiji – za tri župe eparhija i vlastiti vladika
