Grkokatoličke eparhije u Italiji – za tri župe eparhija i vlastiti vladika

Grkokatoličke eparhije u Italiji – za tri župe eparhija i vlastiti vladika

Na jugu Italije već stoljećima živi zajednica grkokatolika koji se danas nazivaju Italoalbanezi. Ova zajednica, iako malobrojna, plijeni pozornost zbog svoje izvrsne crkvene organizacije koja može poslužiti kao dobar primjer i na našem području. Ustaljeno je mišljenje kako je za osnivanje nove eparhije/biskupije potreban veliki broj vjernika. Slučaj talijanskih grkokatolika svjedoči upravo suprotno. Broj vjernika zapravo nema presudnu ulogu u osnivanju nove biskupije, dapače u slučaju grkokatoličkih eparhija dovoljne su samo tri župe da se oformi nova eparhija ili apostolski egzarhat. Po „načelu objektivne potrebe“ za svega nekoliko tisuća vjernika osnovane su i dvije grkokatoličke eparhije na jugu Italije (Eparchia di Piana degli Albanesi i Eparchia di Lungro). Odredbom Svete stolice imenovani su biskupi, eparhijska sjedišta i katedralne crkve koje nisu veće od naših prosječnih župnih crkava. Potrebno je posebno istaknuti kako su obije eparhije usko povezane i sa grkokatoličkim manastirom Grottaferata u Rimu koji već stoljećima njeguje bizantski obred na području Rima i Italije. Model funkcioniranja talijanskih grkokatoličkih eparhija sa malim brojem vjernika često se puta tijekom proteklih desetljeća uzimao kao primjer i za Križevačku eparhiju iz koje su u proteklih dvadeset godina oformljena dva nova grkokatolička apostolska egzarhata u Srbiji i Makedoniji, a osnivanje egzarhata u Bosni i Hercegovini nije provedeno iako grkokatolici u Bosni imaju više župa nego li primjerice cijela jedna talijanska grkokatolička eparhija. Svakako da je najrazumnije i pastoralno opravdano da se granice određene eparhije/biskupije ili apostolskog egzarhata usklade s državnim granicama. U tom kontekstu treba razumjeti i nedovršeni proces dismembracije teritorijalno prevelike Križevačke eparhije koji je svojevremeno dobro započeo osnivanjem novih apostolskih egzarhata, ali je proces zastao. Danas su gotovo sve hrvatske biskupije, uskladile svoje granice s vanjskim granicama Republike Hrvatske, što bi svakako trebalo učiniti i sa hrvatskom grkokatoličkom biskupijom. Sadašnje područje hrvatske Križevačke biskupije među ostalim uključuje i teritorij entiteta Republike Srpske u susjednoj državi Bosni i Hercegovini. Sagleda li se sva realnost onda je sasvim jasno kako je model talijanskih grkokatoličkih biskupija itekako primjenjiv, ako ne i nasušno potreban ovdašnjoj Hrvatskoj grkokatoličkoj crkvi.
Više o malim grkokatoličkim eparhijama u Italiji može se vidjeti na službenim stranicama:
www.eparchialungro.it
www.eparchiapiana.it