Probuđeno zanimanje za nekadašnju grkokatoličku Slavonsku eparhiju potiče nas da pokušamo odrediti granice ove biskupije koja je postojala od 1699. do 1704.godine. Sa sigurnošću se može potvrditi da se Slavonska eparhija protezala na dijelovima današnjih triju država: Hrvatske, Mađarske i Srbije. Prilikom osnivanja eparhije (26.V.1699.) cijelo područje nalazilo se u sastavu jedne Austrougarske države. Zapadna granica Slavonske eparhije nalazila se na rijeci Ilovi, odakle se dalje prema zapadu nastavljala grkokatolička Marčanska eparhija. Od Ilove prema istoku veliko područje netom oslobođeno od Turaka potpalo je pod Slavonsku eparhiju i nadležnog vladiku Petronija Ljubibratića. Krajnja granica na istoku nalazila se na rijeci Tisi u Vojvodini. Na jugu se granica ravnala rijekom Savom koja je bila i prirodna granica prema Bosni koja se u vrijeme osnivanja eparhije i dalje nalazila pod turskom okupacijom. Svakako je najzanimljivije pitanje gdje su bile sjeverne granice Slavonske eparhije. Najvjerojatnije su krajnju granicu prema sjeveru određivala vlaška naselja u Ugarskoj koja su nastala nakon velikih seoba tijekom 17. stoljeća. Iz raznih dokumenata vidljivo je da je Petronije Ljubibratić kao grkokatolički biskup redovito obilazio tj. „vizitirao“ mnoga naselja na ugarskom teritoriju odnosno na području današnje Mađarske. Osim toga glavna središta crkvenog života krajem 17. i početkom 18. stoljeća nalazila su se u Ugarskoj/Mađarskoj pa je česti boravak grkokatoličkih crkvenih osoba na tom području bio sasvim uobičajen. Nakon smrti vladike Ljubibratića nestala je s povijesne pozornice i Slavonska eparhija, a na nekadašnjem njezinom teritoriju osnovane su nove biskupije. U jugozapadnom dijelu nekadašnje biskupije, u Hrvatskoj, ustanovljena je Križevačka eparhija, na sjevernom dijelu, u Mađarskoj, uspostavljena je 18. srpnja 1912. grkokatolička biskupija Hajdudorog, a na istočnom dijelu, u Srbiji, osnovan je 28.VIII. 2003. Grkokatolički Apostolski egzarhat.
Jubilej 315. Godišnjice osnutka grkokatoličke Slavonske eparhije trebalo bi stoga primjereno obilježiti na cijelom njenom nekadašnjem teritoriju što podrazumijeva Križevačku eparhiju, eparhiju Hajdudorog i Apostolski egzarhat.