Prema odredbama Zakonika kanona Istočnih crkava novi egzarhat osniva se prema potrebi za točno određeno područje bez obzira na broj vjernika. Dovoljne su tek tri župe da se egzarhat osnuje. Praksa je Katoličke crkve da se određeni egzarhati podudaraju s državnim granicama. Ukoliko u određenoj državi živi zajednica katolika, u ovom slučaju istočnog obreda, Sveta Stolica pobrinuti će se prema sugestiji nadležne Kongregacije za Istočne crkve da se u toj državi osnuje vlastiti egzarhat. Brinući o katolicima istočnog obreda Sveta Stolica je za veoma mali broj vjernika u Grčkoj osnovala samostalne grkokatoličke egzarhate. Veoma je zanimljivo da Grci imaju vlastiti egzarhat, a sjedinjeni Armenci u Grčkoj također su okupljeni u samostalnom egzarhatu i imaju čak i vlastitog ordinarija. Kongregacija koja je nadležna za osnivanje novog egzarhata, podrazumijeva se po logici stvari, prvotno treba dobiti informaciju od nadležnog biskupa, koji ukoliko uvidi potrebu predlaže osnivanje samostalne crkvene pravne osobe kao što je egzarhat. Ukoliko sam ordinarij ne vidi takovu potrebu, ili možda postoji neki drugi razlog zbog kojeg bi određeni Ordinarijat duže vremena odbijao pokrenuti postupak za osnivanje novog egzarhata u tom slučaju se na Kongregaciju u Rim upućuje molba svećenstva preko nadležnog nuncija koji zatim dalje predstavlja stvar u Vatikanu. Grkokatolička crkva u Grčkoj svjedoči da se i za veoma mali broj vjernika u određenoj državi Sveta Stolica može pobrinuti na adekvatan način ukoliko se iskaže inicijativa. Na ovdašnjem području već se više desetljeća očekuje osnivanje grkokatoličkog egzarhata u Bosni i Hercegovini u kojem žive grkokatolici ukrajinske nacionalnosti.
Grkokatolički vladika u Ateni