U našoj javnosti poznata je većina stvari vezanih za život pokojnog kardinala Franje Kuharića. Napisano je niz članaka koji su rasvijetlili gotovo sve detalje njegova života. Iz svega o njemu napisanog nesumnjivo je da je već za svog života kardinal Kuharić dospio na glas svetosti. Pa ipak unatoč tolikim opisima njegova života i rada ostao je do danas javnosti potpuno nepoznat jedan detalj, vezan za pitanje Krajevnog prava, koji će prvenstveno među grkokatoličkim svećenicima ali i vjernicima laicima zasigurno ostaviti najljepšu sliku o osobi „voljenog kardinala“.
Posljednjih mjeseci dovršavaju se radovi na Krajevnom pravu Križevačke eparhije (KPKE). Tijekom postupka izrade Krajevnog prava izrađivači ovog važnog dokumenta konzultirali su niz pravnih izvora i dokumenata koji se tiču međuobrednih odnosa na području Zagrebačke metropolije. Među ostalim posebna je pozornost stavljena na dokumente koje su u posljednjih stotinjak godina, na temu međuobrednih odnosa, izdavali zagrebački nadbiskupi i križevački vladike u vrijeme svoje biskupske ili župničke službe. Stoljetna zakonita tradicija na području Zagrebačke metropolije jest i „načelo muške loze“ u obredno mješovitim brakovima/obiteljima. Po tom krajevnom zakonitom običaju kada grkokatolik uzima za suprugu rimokatolkinju slijedi se obred „glave“ obitelji te se obitelj, i sva djeca iz tog braka, zakonito vode u Matici obitelji grkokatoličke župe. Recipročnost ovog načela podrazumijeva da kada rimokatolik uzima za suprugu grkokatolkinju tada se također slijedi obred „glave“ obitelji te se obitelj,i sva djeca iz tog braka, zakonito vode u Matici obitelji rimokatoličke župe. Bez ovog načela ili pak njegovim narušavanjem došlo bi do potpunog nereda u jurisdikciji nad vjernicima u obredno mješovitim obiteljima. Međusobno se uvažavajući i poštujući, biskupi Zagrebačke metropolije usuglasili su u davnini ovo načelo, a župnici su redovito primjenjivali ovaj krajevni zakon u sredinama gdje žive zajedno na istom području katolici različitih obreda. Ponajviše na području današnje Zagrebačke županije,ali i u drugim krajevima. Ukoliko se zbog okolnosti vremena dogodilo da je rimokatolički župnik primjerice podijelio neki od sakramenata grkokatoliku, isti je župnik latinskog obreda u duhu bratske suradnje i zakonitih krajevnih običaja odmah podatke poslao nadležnom grkokatoličkom župniku na upis u Matične knjige pod rednim brojem.
Dokument koji vrijedi više od tisuću riječi i svih objašnjenja
Upravo je najbolji dokaz poštivanja „načela muške loze“ dao pokojni kardinal Franjo Kuharić za svog župničkog djelovanja u Samoboru u kojem od davnina zajedno žive rimokatolici i grkokatolici. Poštujući obrednu pripadnost, ali prije svega eparhijsku nadležnost, samoborski župnik Franjo Kuharić uputio je „Velečasnom župnom uredu u Stojdragi“ dne 24.X. 1958. Izvješće (br. 108/58) u kojem nadležnom grkokatoličkom župniku šalje na upis u Matice sve podatke o krštenim i vjenčanim grkokatolicima na području samoborske župe sv. Anastazije. Grkokatolici su u rkt. župi kršteni zbog činjenice što u datom trenutku nije bilo u nadležnoj gkt. župi stalnog župnika ili se zbog vremenskih okolnosti nije moglo do njega doći. Sa pravne strane u potpunosti opravdan razlog. Svoj dopis samoborski župnik završava toplim riječima: „ uz srdačan i bratski pozdrav ostajem u Gospodinu odan; Franjo Kuharić, upr. župe“. Ovaj dokument kojim je župnik i kasniji kardinal Franjo Kuharić osobnim primjerom pokazao kako treba u praksi provoditi zakonite krajevne običaje, samo potvrđuje da je još kao župnik bio čovjek koji je imao osjećaj poštovanja za svećenike i vjernike Križevačke eparhije i Žumberačkog vikarijata. Nakon uvida u ovaj dokument niti jednom crkvenom pravniku koji se bavi međuobrednim odnosima više nisu potrebna nikakva dodatna tumačenja Krajevnog prava po tom pitanju. Kardinal Kuharić dobro je znao da je potrebno posebno brinuti oko očuvanja istočnog obreda na širem zagrebačkom području, jer tu zbog malobrojnosti grkokatolika objektivno postoji određena mogućnost asimilacije. Stajalište zagrebačkog metropolita po pitanju poštovanja načela“muške loze“ u međuobrednim obiteljima od velike je važnosti i danas.