Tijekom Velikog posta u mnogima crkvama Žumberačkog vikarijata u večernjim satima služe se srijedom ili petkom liturgije Pretposvećenih darova. Liturgija Pretposvećenih darova naziva se još i Grgurova liturgija prema papi Grguru Velikom (Dvojeslovu) koji je sastavio red ove liturgije. Grgur je naime kao izaslanik u Carigradu od 578. do 582. g. više puta sudjelovao u takvoj liturgiji koja mu se svidjela te je napravio obrazac za takvo bogoslužje za potrebe Rimske crkve. Budući da Carigradska crkva nije imala pismenog obrasca preuzela je upravo Grgurov obrazac. Sama praksa nastala je u vrijeme strogih odredaba o korizmenom postu na sve dane u Velikom postu osim subota i nedjelja. Ta je strogost isključivala slavljenja euharistije koja je u bizantskom obredu po svojoj naravi veselo slavlje zajednice. Da bi se udovoljilo kršćanima koji su se željeli pričestiti i u dane preko tjedna u Velikom postu – osobito srijedom i petkom – biskup bi nedjeljom posvećivao više komada euharistijskog kruha da bi se njime mogli pričešćivati kršćani u dane preko tjedna do slijedeće nedjelje. Taj, u početku veoma jednostavan obred pričešćivanja, razvio se tijekom vremena u posebno bogoslužje koje je dobilo ime liturgija Pretposvećenih darova.