Ugledni slovenski katolički tjednik Družina objavio je ovih dana intervju s talijanskim povjesničarom i publicistom Vitoriom Messorijem autorom knjige „Bernardica nas nije prevarila“. Knjiga je nedavno prevedena na slovenski jezik i može se pronaći u svim katoličkim knjižarama u susjednoj državi. Za svećenike i vjernike Žumberačkog vikarijata, od kojih su mnogi posjetili Lurd i tamošnje Marijansko svetište, svakako će biti zanimljivo saznati što je o toj temi napisao g. Messori koji je blisko surađivao s papom Ivanom Pavlom II. i Benediktom XVI. Vitorio Messori zastupa u svom djelovanju razumski pristup vjeri te naglašava kako je „razum veliki dar Božji“ i dalje nastavlja kako „ Bog hoće da taj dar upotrebljavamo i da razumom učvrstimo vjeru “. Na svom intelektualnom putu Messori je napisao preko dvadeset knjiga teološkog sadržaja koje su redom prevedene na mnoge svjetske jezike. Kao povjesničar istraživao je i od Crkve priznata Marijina ukazanja osobito ono u Lurdu (Francuska). Zbog svog predanog rada biskup ga je pozvao da vodi tiskovni ured svetišta kojeg godišnje posjeti šest milijuna hodočasnika. Na pitanje zašto je posebno obrađivao Lurd kada je već toliko knjiga o njemu napisano Messori je odgovorio: „ U Lurdu nam je na izbor dan čvrsti dokaz. Dokaz, kojeg mogu svi uzeti osobito u ovo vrijeme kada je vjera prilično oslabila“. Najveće svjetsko Marijansko svetište prema riječima Messorija opstoji na istini koju nam je prenijela djevojčica Bernardica Soubirous. „ Samo je ona vidjela, samo je ona čula, samo nam je ona prenijela“. Zamislimo se kolika je Božja skrovitost i snaga Njegove istine kada se najveće svetište oslanja na slaba ramena nepismene, asmatične i sirote djevojčice. „ Ako nas Bernardica nije prevarila, onda postoji Vječnost, postoji Bog“. Povjesničar Messori vrlo je kritično pristupao pitanju Bernardičine vjerodostojnosti ne libeći se pritom ni zadiranja u psihu njezine osobe. Messori je nadalje postavio pitanja nije li djevojčica sve izmislila zbog privlačenja pažnje, nije li halucinirala zbog nekog oboljenja? Nisu li je možda nagovorili roditelji i svećenici? Da li su ukazanja uopće bila stvarana i nije li ih možda projicirao zloduh? Ipak pristupajući temi znanstveno i temeljeći svoje zaključke samo na stvarnim i provjerljivim dokazima koji se nalaze u arhivima, Messori je utvrdio da je djevojčica govorila istinu. Messori je svoj rad zaključio riječima „ radio sam s dokumentima, a ne s osjećajima“. Presveta Bogorodica skromnoj se djevojčici prvi put ukazala 11. veljače 1858. U Lurdu se od tada događaju neobjašnjiva ozdravljenja od teških bolesti. Zbog svih događaja tamošnja biskupija ustanovila je i jedinstveni u svijetu zdravstveni ured koji se posvećuje znanstvenom proučavanju lurdskih ozdravljenja.
