Ugledna izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost iz Zagreba objavila je djelo „ Povijesno-pravni razvoj Katoličke crkve bizantsko-slavenskog obreda u Makedoniji“. Autor tog izvrsnog djela je mons. Kiro Stojanov sadašnji skopski biskup i apostolski egzarh za katolike istočnog obreda u Makedoniji. Knjiga biskupa Kire Stojanova donosi nam na preko stotinu stranica povijest Istočne katoličke crkve u Makedoniji. Na mnogim mjestima autor vrlo detaljno opisuje razvoj crkvenosti uoči i nakon Kukuške unije (19. st.) te čitatelja upoznaje s svim crkveno-društvenim činjenicama koje su utjecale na razvoj makedonske zajednice katolika istočnog obreda. Uz vrlo detaljan opis svih događaja autor daje i iznimno važan prikaz crkveno-pravnog položaja Istočne katoličke crkve u Makedoniji tijekom 19. i 20. stoljeća. Iz objavljenih dokumenata vidljivo je da je 1883. uspostavljen Makedonski apostolski vikarijat koji je postojao do 1913. godine. Između 1913. i 1923. uprava nad katolicima istočnog obreda u Makedoniji povjerena je brizi latinskog nadbiskupa u Skoplju, a od 26. listopada 1923.g. makedonski vjernici potpadaju pod nadležnost Križevačke eparhije. U vrijeme II. Svjetskog rata (1941.-1945.) makedonski katolici istočnog obreda potpadaju pod jurisdikciju Apostolskog egzarhata u Sofiji (Bugarska), da bi od 1946. bili opet u nadležnosti Križevačke eparhije. Već 1954. godine križevački biskup Gabriel Bukatko poduzima radnje kojima želi u Makedoniji oformiti vlastitu crkvenu upravu. U tom smislu osniva arhijerejsko makedonsko namjesništvo te 1. rujna 1954. imenuje Alojza Turka nekadašnjeg generalnog vikara u rimokatoličkoj skopsko-prizrenskoj biskupiji, za arhijerejskog namjesnika za katolike Makedonce bizantsko-slavenskog obreda. Alojzije Turk kasnije je postao beogradski nadbiskup te je uvelike podupirao razvoj Istočne katoličke crkve u Makedoniji. Dekretom Kongregacije za Istočne crkve od 3. srpnja 1972. Skopsko-prizrenski biskup Joakim Herbut imenovan je apostolskim vizitatorom za katolike bizantskog obreda u Makedoniji, iako su oni de iure još uvijek pripadali u nadležnost Križevačkog vladike. Imenovanjem apostolskog vizitatora, sa svim ovlastima, Sveta Stolica dala je do znanja kako se približava uspostava samostalne crkvene uprave u Makedoniji. Stanje u Makedoniji nakon imenovanja apostolskog vizitatora ubrzo se počelo popravljati te su zabilježeni prvi ozbiljni pastoralni rezultati za koje je bio posebno zaslužan mons. Herbut. On je u pet makedonskih župa ( Bogdanci, Gevgelija-Stojakovo, Nova Maala, Radovo-Petralinci i Strumica) potpuno obnovio redovništvo te u tom cilju osnovao Makedonsku provinciju sestara Euharistinki. Nadalje je apostolski administrator Herbut, mnogo poštovan od svojih svećenika, pokrenuo obnovu duhovnog života među vjernicima,osobito među mladima i djecom. Plod rada biskupa, koji je istinski pastir stada svoga a ne najamnik, vidio se i u prilivu novih duhovnih zvanja, ali i u duhovnom zajedništvu cijele zajednice. Posebnu pažnju mons. Herbut posvetio je izgradnji novih crkava, župnih kuća te napose dvorana za vjeronauk. Mons. Kiro Stojanov opisujući rad biskupa Joakima Herbuta navodi: “Zalaganjem apostolskog vizitatora Katolička crkva bizantsko-slavenskog obreda u Makedoniji oživjela je u svakom pogledu duhovnog života“. Primjer makedonske zajednice katolika istočnog obreda svjedoči kako se i za svega pet župa može osnovati samostalni Apostolski egzarhat, imenovati biskup, te pokrenuti kvalitetan duhovni život u župama koji zatim može biti primjer i drugima.
Apostolski egzarhat u Makedoniji osnovan za pet župa
