9. kolovoza obilježena je obljetnica smrti vladike Janka Šimraka
Biskup Šimrak rodio se 29. svibnja 1883.godine u Šimrakima, Žumberak. Pučku školu pohađao je u Mrzlom Polju, a gimnaziju kao pitomac žumberačkog grkokatoličkog sjemeništa, u Zagrebu. Prve dvije godine Bogoslovije studirao je na zagrebačkom fakultetu, a onda odlazi na studije u Insbruck, gdje 28. svibnja 1910. godine stječe doktorat. U početku djeluje kao zamjenik upravitelja župe svetih Ćirila i Metoda u Zagrebu. Na skupštini Hrvatskog katoličkog narodnog saveza, 1913. godine, izabran je za dopredsjednika. Šimrak je bio i direktor jedinog, prijeratnog, katoličkog dnevnika, «Hrvatske straže». U novinama je, kao pravi hrvatski domoljub, šibao velikosrpski hegemonizam Karađorđevićeve Jugoslavije.
Od početka 1914. godine djeluje u uredništvu lista «Novina», a 1915. godine postaje glavni urednik tog lista, koji ubrzo nakon toga postaje najčitaniji dnevni list u Zagrebu.U svojem bogatom književno-povjesničarskom radu, napisao je niz djela posvećenih povijesti žumberačkih uskoka i grkokatoličke crkve. Djela je pisao na latinskom i hrvatskom, a dokumente je proučavao u rimskim i austrijskim arhivima, na talijanskom i njemačkom jeziku, kojima se također služio.
U periodu od 1931.-1937. godine izdao je niz kalendara godišnjaka, koje je nazivao «Spomenicama». Bio je i osnivač Društva Žumberčana, 1934. godine, te urednik “Žumberačkih novina”, koji izlazi do kraja 194o.godine. Za vrijeme rata izdaje eparhijski Vjesnik križevačke biskupije, kao tromjesečnik, a 1942. godine i grkokatolički kalendar. Šimrak je, također, bio lokalpatriot svog Žumberka. Njegovom je zaslugom, 1938. godine izgrađena banovinska cesta Budinjak-Sveta Jana, a na njegov poticaj grkokatoličke časne sestre grade samostan u Sošicama.
U samostanu je ubrzo osnovana mala škola, održavaju se tečajevi, a pomaže se i najsiromašnijima. Samostan su, 1939. godine posvetili blaženi Alojzije Stepinac i dr. Šimrak. Godine 1934. inicira akciju oko postavljanja spomen ploče hrvatskom povjesničaru, Tadiji Smičiklasu. Na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu djelovao je od 1924. godine, kao profesor istočnog bogoslovlja. Kao svećenika i kanonika krasila ga je vjera, ufanje i ljubav prema hrvatskoj domovini. U teškim vremenima, 1942. godine, imenovan je biskupom križevačke biskupije.
Dr. Janko Šimrak – česti posjetitelj žumberačkih brda, naroda i župa. U Radatoviću podno Hranilovićeve lipe.
Godine 1920. osnovana je Hrvatska pučka stranka, a Šimrak je izabran u Vrhovno vijeće. Kao osnivač HPS obilazi seljake širom Hrvatske, zalaže se za njihove probleme, ističe njihov težak položaj, te se bori protiv beogradskog tiska. Na izborima Šimrakova stranka dobija devet zastupnika. Po odluci kralja Aleksandra, 6. siječnja 1929. zabranjuje se rad stranaka. U svibnju(12.05.) 1945. godine, u biskupskoj kuriji, uvečer oko deset sati, uhapšen je biskup, domoljub, novinar, povjesničar i političar, Janka Šimraka.
Prvu noć je bio zatočen u Križevcima, a nakon toga je prebačen u Zagreb, u prostorije OZNE. Tokom kolovoza boravi u bolnici Sestara milosrdnica, u Vinogradskoj ulici, gdje ga straža čuva danju i noću. Ima naznaka da je tokom zatočeništva trovan. Janko Šimrak umro je 9. kolovoza 1946. godine u Križavcima, gdje je i sahranjen u kripti katedrale.
Izvor: Žumberački uskok
Od 1991. godine, zaslugom velečasnog Mile Vranešića, u Šimrakovoj rodnoj župi Svetog Ivana, u Grabru, održava se misa zadušnica, a na crkvi je, od 2002. godine, biskupu i njegovim stradalim svećenicima je podignuta i spomen ploča. Kao velik čovjek u teškim vremenima, sve nas je Žumberčane zadužio da mu odamo vrijedno štovanje, a iza sebe je ostavio vrijedna pisana djela. Hvala ti za sve Oče, kako su Žumberčani od milja zvali oca Janka.