Križevačka eparhija

KRIŽEVAČKA EPARHIJA

Biskup križevački mons. Nikola Kekić
Biskup križevački mons. Nikola Kekić

Križevačka biskupija okuplja grkokatolike na cijelome području Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine. Grkokatolička Crkva ili Crkva istočnoslavenskog obreda jest Crkva vlastitog prava (sui iuris) koja se u bogoslužju služi bizantskim obredom i grčkim, staroslavenskim ili narodnim jezikom, a u punom je zajedništvu s Rimskom Crkvom te priznaje papu za svoga vrhovnog poglavara.

Grkokatoličku Crkvu u Hrvatskoj organizirali su oni kršćani grčko-slavenskog obreda koji su u XVI. i XVII. stoljeću ostavili svoja sela u Dalmaciji i Bosni te prebjegli pred Turcima u slobodne krajeve hrvatske Vojne krajine. Središta grkokatoličkoga crkvenog života bila su Marča kao prvo sjedište biskupa od 1611. godine nakon sklapanje unije s Rimom, Pribić kraj Žumberka te Križevci gdje je 1777. ustanovljena Križevačka biskupija za vjernike istočnog obreda.

U Križevcima se nalazi rezidencija i stolna crkva grkokatoličkih biskupa. U početku je Križevačka biskupija bila u sastavu ostrogonske, a potom novoosnovane zagrebačke metropolije (1852). Vjernici te biskupije su Hrvati od 1611. godine, Rusini od 18. st. te Ukrajinci i drugi od 19. st. Vjernici križevačke biskupije hrvatskoga podrijetla potječu iz marčanske unije iz 1611. godine, Rusini iz Užgorodske unije iz 1646. te Ukrajinci iz Brest – litovske unije iz 1596. godine.

Jurisdikcija Križevačke eparhije je obuhvaćala sve katolike istočnog obreda u bivšoj državii uključujući velike skupine grkokatolika u Vojvodini i u Makedoniji. 2001. godine su se izdvojili katolici istočnog obreda u Makedoniji te je  formiran Apostolski egzarhat u Makedoniji. Dvije godine nakon toga su i grkokatolici u Vojvodini dobili svoj Apostolski egzarhat Srbije i Crne Gore. Danas se  jurisdikcija Križevačke eparhije proteže na Republiku Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju.

Od godine 1966. sjedište biskupije nalazi se u Zagrebu gdje je i grkokatoličko sjemenište. Sjemenište je najstarija institucija eparhije koje je izgrađeno u drugoj polovici XVII. stoljeća. U Zagrebu na Gornjem Gradu pored sjemeništa se također nalazi konkatedralna crkva sv. Ćirila i Metoda.

Danas je Križevačka eparhija organizirana u tri vikarijata. Svaki vikarijat predvodi sinđel tj. biskupski vikar koji je odgovoran za organizaciju svećeničkih susreta i provedbu donešenih propisa unutar vikarijata. Žumberački vikarijat obuhvaća Žumberački i Stolni dekanat u središnjoj Hrvatskoj, Bosanski vikarijat sve župe u Bosni i Hercegovini i Slavonsko-srijemski vikarijat sve župe u sjevero-istočnom dijelu Hrvatske. Dalmatinski vikarijat – kao četvrti vikarijat – nije još aktivan jer se nalazi u stanju obnove.

Križevačka katedrala
Križevačka katedrala

REDOSLIJED GRKOKATOLIČKIH MARČANSKIH I KRIŽEVAČKIH VLADIKA 1611. – 2013.

MARČANSKI VLADIKE  (Uskočki mitropoliti)

S naslovima:
Svidnički i Dioklecijanapolitanski; dodijeljeni od Bečkog dvora (cara)
Platejski; dodijeljeni od Rimskog prvosvećenika (pape)

  1. Simeon Vratanja (1611. – 1630.)
  2. Maksim Predojević (1630. – 1642.)
  3. Gabriel Predojević (1642. – 1644.)
  4. Vasilije Predojević (1644. – 1648.)
  5. Sava Stanislavić (1648. – 1661.)
  6. Gabriel Mijakić ( 1663. – 1670.)
  7. Pavao Zorčić (1671. – 1685.)
  8. Marko Zorčić ( 1685. – 1688.)
  9. Izaija Popović (1689. – 1699.)
  10. Gabriel Turčinović ( 1700. – 1707.)
  11. Grgur Jugović ( 1707. – 1709.)
  12. Rafael Marković ( 1709. – 1726.)
  13. Grgur Vučinić ( 1727. – 1733.)
  14. Silvestar Ivanović ( 1734. – 1735.)
  15. Teofil Pašić ( 1738. – 1746.)
  16. Gabriel Palković ( 1751. – 1758.)

KRIŽEVAČKI VLADIKE

  1. Vasilije Božičković (1759. – od  1776.- 1785. križevački vladika)
  2. Jozafat Bastašić ( 1787. -1793.)
  3. Silvestar Bubanović (1794. – 1810.)
  4. Konstantin Stanić ( 1814. – 1830.)
  5. Gabriel Smičiklas (1834. – 1856.)
  6. Đuro Smičiklas (1857. – 1881.)
  7. Ilija Hranilović ( 1883. – 1889.)
  8. Julije Drohobecki (1891. – 1920.)
  9. Dionizije Njaradi (1920. – 1940.)
  10. Janko Šimrak (1942. -1946.)
  11. Gabriel Bukatko (1952. – 1981.)
  12. Slavomir Miklovš (1983. – 2009.)
  13. Nikola Kekić (2009. –    20__. )

Vladike